Povijesne su odluke velikih sila učinile Gorski Karabah jednim od teško rješivih teritorijalnih sporova nalik kosovskomu. Međunarodnopravno azerbajdžanski, a povijesno i populacijski armenski Gorski Karabah odnosno samoproglašena Republika Artsakh, 25 godina opstajala je u krhkom primirju između Armenije i Azerbajdžana. Prije nekoliko dana ponovno se zapucalo na južnome Kavkazu i to iz vrlo ozbiljnoga oružja, uključujući i ono koje je proizvedeno u Srbiji.
> Crkveni vođe diljem svijeta pozivaju na mir u Gorskom Karabahu: ‘Armencima opet prijeti genocid’
Prema armenskomu veleposlaniku oružani je sukob započeo Azerbajdžan uz potporu i angažiranje Turske. U emisiji N1 Studio Live armenski je veleposlanik naglasio da je to tursko-azerbajdžanski plan za uništavanje Artsakha (Gorskoga Karabaha).
Na pitanje što je cilj Armenije u ovom sukobu, Hovakimjan odgovara da Armenci u Gorskome Karabahu žive na svojoj zemlji već od antike i razvijaju i osiguravaju armensko pučanstvo na području „koje pripada njima“. Hoćemo da naša djeca rastu i mirno žive na području svojih predaka, a ne u ponavljanju genocida prema njima, dodao je Hovakimjan. Artsakh, kaže veleposlanik, nije nikakva okupacija od strane Armenije, proglasio je svoju neovisnost baš u vrijeme kad je Azerbajdžan izišao iz SSSR-a. To nije sukob između Armenije i Azerbajdžana nego između Gorskoga Karabaha i Azerbajdžana, istaknuo je.
„Armenija poziva da se sjedne za pregovarački stol“
Dvije strane, kaže, moraju sjesti za pregovarački stol, „zato što postoji samo jedan međunarodni oblik, koji je prihvaćen u međunarodnoj zajednici – još 2009. godine. Na sastanku Skupine iz Minska grupe OESS-a u Ateni usvojeno je da se taj sukob riješi na temelju tri načela međunarodnoga prava: neuporabljivanje sile, teritorijalna državna cjelovitost, ali i ljudska prava te pravo naroda za samoodređenje. Upravo u tom sklopu treba rješavati ta pitanja, a ne stvarati nekakav ultimatum, treba sjesti za pregovarački stol i mirno se dogovoriti o budućnosti toga područja, naveo je veleposlanik. Pregovori nikad nisu bili prekinuti, a 1994. uspostavljen je prekid vatre između Armenije, Gorskoga Karabaha i Azerbajdžana koji je sada narušen od strane Azerbajdžana. Zato Azerbajdžan treba prekinuti agresiju i izbaciti treću stranu – teroriste iz svojega teritorija.
Armenski je veleposlanik dodao da se Armenija sada bori protiv međunarodnoga terorizma. Na summitu EU danas je Turskoj upućen poziv da što brže iziđe iz sukoba i da se protiv nje pripremaju sankcije. Druga je stvar, kaže veleposlanik, da Turska vodi i azerbajdžanski zračni vojni napad. Prema riječima veleposlanika, u Azerbajdžanu postoje turski zrakoplovi F-16. Ispada kako se, stotinu godina od genocida nad Armencima, Turska ponovno uvlači i nastoji riješiti pitanja s armenskim narodom na teritoriju južnoga Kavkaza, u kolijevci armenskoga naroda. To su izgleda njihovi planovi te dodaje da „ono što rade, vodi baš tomu“.
Na pitanje kako bi gledali na moguće približavanje Srbije Bakuu, i bi li se to odrazilo na stav Armenije prema Kosovu, veleposlanik kaže da je to pitanje vanjske politike Srbije, da ne zna što bi rekao, ali dodaje – “neka (Srbija) gleda što čini Azerbajdžan koji uvozi teroriste, ubija civile”. Mi ćemo i dalje braniti svoju zemlju do onoga trenutka dok se ne završi agresija, ali ponavljam da smo za mirovno, kompromisno rješenje, koje bi odgovaralo narodima Armenije, Gorskoga Karabaha i Azerbajdžana, ističe armenski veleposlanik u Hrvatskoj Ašot Hovakimjan.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
