Biden održao govor u Varšavi koji se neće olako zaboraviti: Washington ostao u šoku

“Za ime Božje, ovaj čovjek ne smije ostati na vlasti”, kazao je američki predsjednik Joe Biden u svom govoru koji je održao u subotu u Poljskoj referirajući se na Vladimira Putina, prenosi Jutarnji list.

Teško je znati što je točno Biden tada mislio, no ono što je sigurno – u tih gotovo pola sata održao je svoj dosad najsnažniji govor, ali i onaj koji će ostaviti najviše posljedica.

U Varšavi se jučer prisjetio “horora koji je Europa proživjela u ne tako davnoj prošlosti” i zakleo se da se kontinent neće vratiti u svoje najmračnije dane, unatoč ratu koji bjesni u Ukrajini.

Njegovu su poruku Ukrajinci i Poljaci u publici dočekali aplauzom, ali u Washingtonu su ostali šokirani.

President Biden ends his speech in Poland calling for Putin’s removal:

“For God’s sake, this man cannot remain in power.” pic.twitter.com/nIcs3izzOA

— CBS News (@CBSNews) March 26, 2022

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bijela kuća vrlo je brzo reagirala kazavši kako Biden nije pozvao na “promjenu režima” u Rusiji, nego da je poanta bila ukazati kako Putin ne može iskazivati moć nad svojim susjedima. Ne, Amerika nikako ne traži promjenu režima u Moskvi, Biden se zabunio, glasila je njihova poruka.

Povukli su njegovu izjavu jer jedino što sada ne žele jest stjerati Putina u kut i natjerati ga na nepromišljene poteze – znajući da vojna operacija u Ukrajini ne ide po planu i da Rusija posjeduje nuklearno oružje.

Česti gafovi

Možda je Bidenova administracija odreagirala tako brzo jer su već imali sličnih situacija u povijesti. Nije ovo bio prvi put da 79-godišnji američki čelnik govorio mimo napisanog govora, pa čak ni prvi put ovog tjedna.

> Biden u govoru u Varšavi upozorio Putina: ‘Nećeš ni na jedan pedalj teritorija NATO-a’
> Biden nazvao Putina “krvnikom” nakon posjeta ukrajinskim izbjeglicama u Varšavi

Naime, tijekom četverodnevnog posjeta Europi, Bijela kuća morala je nekoliko puta reagirati.

Administracija je objasnila da SAD neće koristiti kemijsko oružje nakon što je Biden kazao da će njegova zemlja odgovoriti istom mjerom na bilo koji ruski kemijski napad. Također, upozorili su da američki vojnici neće ići u Ukrajinu, nakon što im je Biden prilikom posjeta u Poljskoj govorio o hororima “kojima će uskoro svjedočiti” u ratu u susjednoj zemlji.

U siječnju je pak američki predsjednik morao objasniti svoju izjavu o potencijalnom ratu u Ukrajini, kada je rekao kako “odgovor Zapada možda neće biti jedinstven ako Rusija izvede tek ‘manji prodor’ u Ukrajinu”, dajući do znanja da bi NATO-ove sankcije Rusiji mogle ovisiti o razmjerima ruskog napada na Ukrajinu.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba odvratio mu je tada da država ne može biti “napola napadnuta”.

Mnogi Bidenovi gafovi mogu se otpisati, no ovaj posljednji neće biti tako lako zaboravljen.

Opsjednut Gadafijevim ubojstvom

Putin je oduvijek vjerovao da američka politika zapravo traži promjenu režima u Rusiji i da rat koji je pokrenuo nije samo rat za Ukrajinu već i za vlastito preživljavanje.

Kremaljski je car navodno opsjednut snimkama posljednjih trenutaka Moamera Gadafija, kada su pobunjenici (u suradnji s obavještajnim službama NATO-a) pronašli svrgnutog libijskog predsjednika kako se skriva u kanalizaciji prije nego li su ga ubili.

Slika moćnog čovjeka kojeg je srušila moćna alijansa Putinu je poslala pouku.

Od tada je počeo vjerovati da Zapad dolazi po njega pa će američki predsjednik koji otvoreno poziva na njegovo svrgavanje utjecati na njegove najgore strahove, piše Telegraph.

Kremlj je odgovorio na Bidenov govor rekavši da je to stvar “o kojoj ne odlučuje Biden, već narod Ruske Federacije”.

Ruska državna televizija je u međuvremenu već počela reprizirati isječke govora.

Bidenov govor u Varšavi ovog vikenda uslijedio je 25 godina nakon još jednog njegovog povijesnog govora koji je održao u glavnom gradu Poljske kao američki senator nakon pada Sovjetskog Saveza, kada je pozvao europske partnere da ne budu samozadovoljni.

U to vrijeme Biden je bio među najglasnijim i najartikuliranijim glasovima koji su se zalagali za širenje NATO-a u istočnoj Europi u kasnim 1990-ima.