BiH: Suđenje ravnatelju SIPA-e zbog nasilnih prosvjeda u veljači

Pred Sudom Bosne i Hercegovine u četvrtak je počelo suđenje ravnatelju Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) Goranu Zupcu po optužnici koja ga tereti za nesavjestan rad u službi vezano uz događaje u veljači kada su protuvladini prosvjedi u Sarajevu završili podmetanjem požara u zgradi Predsjedništva BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prvi čovjek najvažnije policijske agencije u BiH našao se na optuženičkoj klupi jer ga Tužiteljstvo BiH smatra odgovornim zbog odbijanja da odobri angažiranje posebne postrojbe SIPA-e na zaštiti zgrade Predsjedništva BiH tijekom nasilnih protuvladinih prosvjeda koji su u Sarajevu izbili 7. veljače, a bili su potaknuti nezadovoljstvom lošim političkim i gospodarskim stanjem u zemlji.

Skupina nasilnih prosvjednika tada je djelomice demolirala zgradu u središtu Sarajeva u kojoj je sjedište Predsjedništva BiH i pritom podmetnula požar u kojemu je izgorjelo nekoliko prostorija, pri čemu je uništen dio državnog arhiva.

Prema navodima iz optužnice, materijalna šteta koja je tada prouzročena na zgradi Predsjedništva BiH premašuje iznos od 200 tisuća eura.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U optužnici je ovaj napad kvalificiran kao pokušaj nasilnog rušenja ustavnog poretka BiH.

Nasilnike je rastjerala interventna policija MUP-a Federacije BiH koja je angažirana nakon što je Zubac odbio zahtjev za pomoć SIPA-e što ga je, prije napada na zgradu Predsjedništva BiH, uputio tadašnji ravnatelj Ravnateljstva za koordinaciju policijskih tijela Himzo Selimović.

U kompliciranoj i potpuno decentraliziranoj strukturi policije u BiH to ravnateljstvo ima uglavnom koordinirajuću ulogu, no i odgovornost za fizičko osiguranje sjedišta državnih institucija, a po zakonu sve su mu druge policijske agencije dužne pružiti potporu u slučaju potrebe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Selimović je nakon svega podnio ostavku kazavši kako je to ujedno njegov prosvjed zbog činjenice da je u kritičnim trenucima bio ostavljen bez ikakve pomoći.

“Zubac je svjesno ignorirao sve pozive za pomoć koji su mu upućeni i podređenima zabranio da mu proslijeđuju buduće pozive vezane za ovaj događaj, a zapovjedniku postrojbe za potporu SIPA-e naložio je da postrojbu stavi u pripravnost za slučaj da se nasilni prosvjedi prošire prema zgradi veleposlanstva SAD”, kazao je na otvaranju suđenja tužitelj Miroslav Marković. Podsjećajući na kronologiju zbivanja od 7. veljače i na navode iz optužnice tužitelj Marković je najavio kako će izvesti 28 svjedoka i vještaka koji će potvrditi utemeljenost optužbi.

Zupčev odvjetnik Dragiša Jokić ustvrdio je kako tužiteljstvo nema dokaza da je njegov branjenik počinio neko kazneno djelo dodajući kako bi tijekom suđenja trebalo pokazati što se zapravo zbivalo u Sarajevu 7. veljače. Sugerirao je kako za sve to ne može biti odgovoran samo njegov branjenik te kako bi se u ulozi optuženika mogli naći i neki od onih koje se planira dovesti kao svjedoke optužbe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Već na idućem ročištu u ulozi svjedoka trebali bi se pojaviti bivši ravnatelj Ravnateljstva za koordinaciju policijskih tijela Selimović i njegov nasljednik na toj dužnosti Mirsad Vilić, koji je u vrijeme prosvjeda u Sarajevu bio i zapovjednikom posebne postrojbe SIPA-e. Vilić je ranije izjavio kako su njegovi policajci bili pripravni djelovati, no to nisu mogli učiniti bez dopuštenja ravnatelja Zupca.

U prosvjedima koji su izbili u veljači u Sarajevu je, uz sjedište Predsjedništva BiH, zapaljena i zgrada u kojoj je smještena županijska vlada.

Do masovnih izgreda tada je došlo i u Tuzli, Zenici, Bihaću i Mostaru gdje su također zapaljena ili oštećena sjedišta županijskih vlasti i političkih stranaka.

Pod pritiskom prosvjednika ostavke su podnijele vlade Sarajevske, Zeničko-dobojske, Tuzlanske i Unsko-sanske županije, no nakon toga formirana je nova vlada samo u Tuzlanskoj županiji, dok su drugdje vlade nastavile djelovati u tehničkom mandatu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.