Stranka pravde i razvoja (AKP) turskog predsjednika Tayyipa Recepa Erdogana odlučila je žaliti se na rezultate lokalnih izbora u svih 39 okruga Istanbula, piše u utorak dnevni list Hurriyet pošto je prebrojavanje pokazalo tijesno vodstvo oporbenog kandidata.
Prema izbornim rezultatima vladajuća stranka gubi vlast u dva najveća turska grada, Istanbulu i Ankari, što je udarac Erdoganu koji je u kampanji najavljivao odlučujuću borbu protiv recesije.
Ekrem Imamoglu, kandidat vodeće oporbene Republikanske narodne stranke, rekao je u ponedjeljak da vodi s 25.000 glasova, a taj je podatak priznao i i njegov protukandidat za gradonačelnika iz AKP-a, bivši premijer Binali Yildirim.
AKP je najavio da će se žaliti gdje god je bilo izbornih nepravilnosti, a rok za žalbu istekao je u 14 sati po srednjoeuropskom vremenu.
Neizvjesnost zbog lokalnih izbora dodatno je pritisnula nacionalnu valutu, liru, koja je znatno oslabila prošli tjedan upravo iz nepovjerenja samih turskih građana koji su kupovali dolare i zlato.
U utorak je lira oslabila za 2 posto u odnosu na dolar zbog napetosti sa Sjedinjenim Državama, koje su odlučile prekinuti isporuku opreme za borbene zrakoplove F-35 poručivši Turskoj da će se kupoprodajni ugovor realizirati samo ako Turska odustane od kupnje ruskog protuzračnog i proturaketnog sustava S-400.
Mediji su u ponedjeljak prenijeli da je Erdoganov AKP izgubio vlast nad Ankarom prvi put od osnutka stranke 2001. godine. Istanbul je još važniji jer je najveći turski grad, tri puta veću od turske prijestolnice i upravo je u Istanbulu Erdogan počeo svoju političku karijeru i devedesetih bio gradonačelnik.
Pedizborne ankete predviđale su da će Erdoganov AKP izgubiti gradove.
Erdogan dominira turskom politikom otkad je stupio na vlast prije 16 godina, postupno šireći svoje ovlasti. Posljednja dva mjeseca neumorno je vodio kampanju za izbore u nedjelju koje je opisao kao “pitanje opstanka za Tursku”.
U kampanji je Erdogan lokalne izbore opisao kao pitanje opstanka zemlje i obećao da će se Turska sada usredotočiti na gospodarske probleme, uoči državnih izbora 2023. Kao najmoćniji turski čelnik nakon osnivača Republike Mustafe Kemala Ataturka, svoju je podršku Erdogan izgradio na snažnom gospodarskom rastu i potpori konzervativnih turskih muslimana.
Nakon prošlogodišnjih izbora proširio si je ovlasti i ojačao funkciju predsjednika, što je minimalnom većinom potvrđeno na referendumu 2017. To je uznemirilo zapadne saveznike, zabrinute zbog sve autoritarnije Ankare.
Valutna kriza nakon prošlogodišnjih izbora srušila je vrijednost lire za 30 posto, a gospodarstvo stavilo u već četvrti kvartal recesije. Erdogan za ekonomske probleme optužuje napade sa zapada, tvrdi da će Turska nadići te poteškoće i da je on “šef” ekonomije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
