Brazilska predsjednica s ljevice Dilma Rousseff pobjednica je prvog kruga predsjedničkih izbora s osvojenih 41,48 posto glasova, a njezin suparnik Aecio Neves dobio je 33,68 posto, nakon prebrojavanja 99 posto glasačkih listića.
Aktivistkinja za zaštitu okoliša Marina Silva dobila je tek 21,29 posto i ne ide u drugi krug.
Tako će se Dilma Rousseff, kandidatkinja Radničke stranke (PT) koja u zadnjih 12 godina vlada zemljom, u drugom krugu 26. listopada sučeliti s bivšim popularnim guvernerom države Minasa, Aeciom Nevesom iz Brazilske socijaldemokratske stranke (PSDB) koji je u prvom krugu izbacio Marinu Silvu ostvarivši puno bolji rezultat od onoga koji su mu u subotu predviđale ankete.
Kampanja za drugi krug obećava žestok okršaj Rousseff i Nevesa za pridobivanje birača Marine Silve koja je napustila PT zbog neslaganja s njegovom gospodarskom politikom.
Javnost s nestrpljenjem očekuje da se Silva očituje o tome kojeg će kandidata poduprijeti u drugom krugu.
Neves je već u nedjelju navečer pozvao Brazilsku socijalističku stranku (PSB) Marine Silve da podupre njegovu kandidaturu kako bi pobijedio Rousseff. “Vrijeme je da udružimo snage. Moja kandidatura nije kandidatura političke stranke, nego jednog bloka” u službi “svih Brazilaca koji su kadri izraziti svoje nezadovoljstvo”, rekao je.
“Aecio Neves se ponovo rađa iz pepela i sa svom snagom ulazi u drugi krug. Vjerujem da Rousseff i Neves imaju podjednake izglede za pobjedu. Kampanja će biti veoma kratka i veoma oštra”, komentirao je za AFP politički analitičar Andre Cesar iz konzultantske tvrtke Prospective.
U nedjelju je više od 142 milijuna Brazilaca glasovalo na izborima za predsjednika, ali i za 513 saveznih zastupnika, 1069 pokrajinskih zastupnika, 27 guvernera i trećinu Senata (27 mjesta) među više od 26.000 kandidata.
Ovi izbori protječu u prilikama koje se znatno razlikuju od onih 2010. na kojima je Rousseff pobijedila zahvaljujući oduševljenju koje se još osjećalo nakon socijalno-gospodarskog čuda iz godina Inacia Lule da Silve.
Rousseff se već suočila s prosvjedima milijun ljudi koji su izašli na ulice u lipnju 2013. kako bi prosvjedovali zbog golemih ulaganja u Svjetsko nogometno prvenstvo, dok su istodobno javne službe u državi u jadnom stanju. Prosvjednici su optuživali političke elite da su neučinkovite, korumpirane i nesposobne organizirati zdravstveni, obrazovni i prometni sustav na razini razvijene zemlje kakva bi Brazil htio biti.
