Broj ilegalnih migranata u Europi porastao za 64% u godinu dana

migranata, kriminal
Foto: Fah

Približno 330.000 ilegalnih prelazaka granice u Europsku uniju zabilježeno je 2022. To je najveća brojka od migracijske krize 2016. Najnoviji podaci granične agencije EU Frontex pokazuju porast od 64 posto u odnosu na prethodnu godinu, prenosi Remix News.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zapadnobalkanska ruta najaktivnija

Zapadnobalkanska migracijska ruta pretekla je središnju mediteransku rutu kao najčešće korišteni put migranata. Njom migranti putuju kroz Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju kako bi došli do vanjske granice Europske unije u Mađarskoj. Više od 145.000 ilegalnih migranata otkriveno je na ruti prošle godine, što je značajno povećanje od 136 posto u odnosu na 2021.

Migranti koji su prošle godine koristili ovu rutu bili su najčešće iz Sirije, Afganistana, Turske i Tunisa.

Članstvo Hrvatske u schengenskom prostoru Europske unije bez granica neizbježno će dovesti do većih izazova u ovoj regiji je produžuje duljinu vanjske granice EU-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Otkriveno je ukupno 102 529 migranata koji su pokušavali probiti granicu EU-a u regiji središnjeg Sredozemlja kako bi došli do Italije. To je povećanje od 51 posto u odnosu na 2021. Migranti iz Egipta, Tunisa, Bangladeša i Sirije najčešće su aktivni na ovoj ruti.

>Šveđani će do 2050. postati manjina u svojoj zemlji: Pogledajte što se već sada događa u Malmöu
>Italija priprema mjere protiv iskrcavanja ilegalnih migranata, nakon što ih se u 2022. iskrcalo 100.000

Istočni Mediteran bio je treća najčešće korištena ruta ilegalnih migranata. Gotovo 43 000, Sirijaca, Afganistanaca, Nigerijaca i Kongoanaca, slijedilo je ovu rutu prošle godine. To je povećanje od 108 posto u odnosu na 2021.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pad na određenim rutama

Smanjenje aktivnosti zabilježeno je na tri druge označene rute. Zapadnom mediteranskom rutom u Španjolsku prošla su 14.582 ilegalna migranta, što je pad od 21 posto. Zapadnoafrička ruta prema španjolskim Kanarskim otocima zabilježila je 15.462 ilegalnih prelazaka, što je pad od 31 posto. Istočna kopnena granica prema Poljskoj, Litvi i Latviji bila je put za 6127 ilegalnih migranata. To predstavlja pad od 25 posto u odnosu na 2021.

U međuvremenu je zabilježen porast od 37 posto u izlazima iz schengenskog prostora prema Velikoj Britaniji gdje je otkrivena 71.081 osoba.

U brojke nije uključeno 13 milijuna ukrajinskih izbjeglica zabilježenih da su ušli u EU preko njezinih vanjskih kopnenih granica između 24. veljače i kraja godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Više od 80 posto otkrivenih ilegalnih migranata bili su odrasli muškarci

Broj žena iznosio je manje od jedne u deset slučajeva, dok je udio prijavljenih maloljetnica blago pao na oko 9 posto svih slučajeva.

Granična agencija EU-a naglasila je da su brojke preliminarne, ističući da bi “konačne brojke mogle biti veće zbog odgođenog izvješćivanja”.

Statistički podaci o ilegalnim prelascima granica odvojeni su od broja zahtjeva za azilom podnesenih diljem Europe.

Gotovo 790.000 zahtjeva za azilom podneseno je u EU između siječnja i listopada prošle godine, kaže šefica Agencije EU za azil Nina Gregori. To predstavlja porast od 54 posto u usporedbi s istim razdobljem 2021. i ne uključuje privremenu zaštitu koja se pruža Ukrajincima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Prilično je jasno da će se sve veći broj zahtjeva nastaviti u doglednoj budućnosti”, rekla je Gregori u prosincu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.