Borbe ne prestaju blizu strateške luke Mariupolja, posljednjeg velikog grada na proruskom separatističkom istoku Ukrajine pod kontrolom vlade u Kijevu, gdje su u zadnja 24 sata ubijena trojica pobunjenika.
Selo Širokine, 10 km istočno od Mariupolja, pretrpjelo je razaranja, napose oko ceste koja dijeli položaje dvaju tabora međusobno udaljenih sedamstotinjak metara, izvijestio je u petak novinar AFP-a.
Borbe se vode svakodnevno uz topničku i tenkovsku vatru, rekao je pobunjenik ratnog imena Karas.
Promatrači Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) na terenu vidjeli su u četvrtak “tri ukrajinska tenka kako gađaju pobunjeničke položaje u Širokinu”, na što su pobunjenici uzvratili tenkovskim granatama koje su pale blizu ukrajinskih položaja, navodi se u priopćenju objavljenom u petak.
Pobunjenici tvrde da kontroliraju oko 30 posto sela, glavnog ukrajinskog uporišta prije Mariupolja, luke na obali Azovskog mora gdje se mnogi boje velike ofenzive.
Zauzimanje tog industrijskog grada s 500.000 stanovnika nužno je za uspostavu kopnene veze između Rusije i Krima, ukrajinskog poluotoka koji je Rusija pripojila prije godinu dana, ali ovisi o Ukrajini što se tiče njegovih vitalnih potreba.
Trojica su pobunjenika poginula a šestorica su ranjena u Širokinu u zadnja 24 sata, objavljeno je na službenoj mrežnoj stranici proruskih pobunjenika.
Separatističke vlasti su u petak izvijestile o 33 napada vladinih snaga u zadnja 24 sata na Širokine i zračnu luku u Donecku koja je u siječnju prešla u ruke pobunjenika nakon višemjesečnih silovitih borba.
U redovima ukrajinske vojske nitko nije poginuo, ali su trojica vojnika ranjena, rekao je glasnogovornik ukrajinske vojske Andrij Lisenko. Položaji ukrajinske vojske su granatirani iz višecjevnih raketnih bacača Grad “prvi put u zadnjih mjesec dana”, dodao je.
Jedan je civil izgubio život u pobunjeničkom bombardiranju Avdijvke, grada u rukama vladinih snaga, blizu ruševina donecke zračne luke, rekao je načelnik tamošnje policije Vjačeslav Abroskin.
Dvije strane se međusobno optužuju za povredu ugovora Minsk 2 potpisanog u veljači u bjeloruskoj prijestolnici uz posredovanje francuskog predsjednika Francoisa Hollandea i njemačke kancelarke Angele Merkel, u nazočnosti ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Po tom ugovoru, strane su se obvezale na povlačenje teškog oružja s bojišnice kako bi uspostavile tampon zonu široku 50 do 140 km, ovisno o vrsti oružja.
Europska unija se u četvrtak dogovorila o nastavku gospodarskih sankcija Rusiji do kraja godine, “povezujući” ih s “cjelovitom provedbom” ugovora iz Minska.
