Dodik želi ojačati ‘Republiku Srpsku’: Znate li što je ‘RS’ i kako je nastala?

dodiku dodik
Foto: Fah

Milorad Dodik pokušava ojačati srpski entitet u BiH, tzv. Republiku Srpsku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Republika Srpska će nakon procesa koji smo započeli postati mnogo jača. Mir i stabilnost su vrijednosti koje su za nas ključne u procesu vraćanja nadležnosti RS-u”, rekao je predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Na pitanje do kada bi vlast u RS-u trebala donijeti nacrte zakona koji bi se odnosili na prijenos nadležnosti, Dodik je odgovorio kako očekuje da se nacrti pripreme do kraja ove godine. Prije svega, to se odnosi na zakon o obrani i zakon o pravosuđu, javlja Klix.ba.

“Nakon toga ćemo formirati institucije na nivou entiteta. To će biti konkretni koraci nakon današnje rasprave u Narodnoj skupštini RS-a”, zaključio je Dodik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zastupnici opozicije napustili su zasjedanje Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj se raspravlja o vraćanju nadležnosti. Napuštanje sjednice najavio je Mirko Šarović, lider SDS-a, koji je rekao da su se na ovo odlučili zbog načina na koji je predložen ovaj proces. Sve smatraju farsom i predizbornom kampanjom.

“Ne šijemo nikakve uniforme. Oni su iznijeli niz laži, pa se kao povrijeđena djeca sklanjaju, kao sa igrališta”, rekao je Dodik nakon što je oporba najavila napuštanje skupštine.

Što je ‘Republika Srpska’?

Prema Daytonskom sporazumu „Republika srpska“ je, uz Federaciju Bosne i Hercegovine, jedan od dva entiteta na području Bosne i Hercegovine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kada je 1992. u Bosni i Hercegovini proveden referendum o njezinoj neovisnosti, srpsko ga je stanovništvo, na poziv svog političkog vodstva, bojkotiralo, te je nakon izglasavanja neovisnosti Bosne i Hercegovine, proglasilo takozvanu „Republiku Srpsku“.

Srpska agresija na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu uključivala je stvaranje paradržavnih tvorevina na okupiranom teritoriju, koje su trebale postati samo sastavni dijelovi zamišljene „Velike Srbije“.

I dok su te tvorevine na teritoriju Hrvatske, oslobodilačkim akcijama te mirnom reintegracijom zauvijek nestale, takozvana „Republika Srpska“ u Bosni i Hercegovini, nad čijim je nesrpskim stanovništvom tijekom rata vršen genocid kakav u Europi nije zabilježen od kraja Drugog svjetskog rata, danas i dalje postoji, i to kao legalan entitet unutar Bosne i Hercegovine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Po izjavama i djelovanju njegovih najviših dužnosnika, može se zaključiti kako se taj entitet sustavno odbija priznati dijelom Bosne i Hercegovine.

> Dodik: Neovisnost RS zasad nije na dnevnom redu, čekamo stvaranje uvjeta

S vrhuncem u Srebrenici, tijekom rata na tom je prostoru sustavno vršeno etničko čišćenje nesrpskog stanovništva.

Tijekom velikosrpske agresije u Bosanskoj Posavini prognano je preko 100.000 Hrvata, a jedan broj njih je poginuo u vojnim napadima na naselja. Na osnovu progona ovolikog broja hrvatskih civila može se reći da je srpska država izvršila etničko čišćenje Hrvata. Većina stanovnika hrvatske nacionalnosti izbjegla je Hrvatsku. Mali broj povratnika su uglavnom starci, a njima su uvjeti za život posebno otežani.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O zločinu u mjestu Presnače u blizini Banja Luke već smo pisali ovdje. Dana 12. svibnja 1995. ondje su živi spaljeni župnik Filip Lukenda i časna sestra Cecilija Grgić.

Svake godine se na proslavama tzv. “Dana Republike Srpske”, na koje redovito dolazi srbijanski politički vrh, otvoreno iznose težnje odcjepljenja tog entiteta i pripojenja Srbiji, a reakcija na takve istupe gotovo da i nema.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.