Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik još je jednom pozvao Srbe da se zbog iskustava iz Drugog svjetskog rata i zločina počinjenih u koncentracijskom logoru Jasenovac uporno bore za svoju državu. Hrvatsku je optužio da na svom tlu dopušta “metastaziranje ustaške ideje”.
Sve to izrekao je u u Donjoj Gradini na bosanskohercegovačkoj obali Save gdje vlasti Republike Srpske već godinama obilježavaju “dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina genocida u NDH”.
> Tko su i kako su poginuli HOS-ovci čiju bi spomen-ploču Milanović ‘bacio negdje’?
“Da su imali dovoljno vremena pobiti sve naše pretke to bi uspjeli jer su imali ozbiljnu želju to uraditi”, kazao je Dodik i dodao kako su ustaše ustrajno ubijale Srbe “na bazi onoga što ih je učio Strossmayer i mnogi drugi”, ne objasnivši kakve veze s tim ima biskup Strossmayer.
Biskup Josip Juraj Strossmayer rođen je 4. veljače 1815. godine, a umro na 8. travnja 1905. godine, te je jedna je od najznačajnijih ličnosti hrvatske povijesti u 19 stoljeću.
Više o njemu čitajte OVDJE.
“Iz straha od Jasenovca i iz želje da se ne ponovi stradanje stvorena je RS kao sinonim te slobode”, kazao je Dodik.
Zahvalio je predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću koji je rekao da bi spomen-ploču stradalim HOS-ovcima ‘bacio negdje’.
U ovom programu sudjelovao je o zastupnik u Hrvatskom saboru i predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac. On je istaknuo kako je značajna izjava Milanovića o “Za dom spremni” jer je on dao do znanja što to znači, gdje god se taj pozdrav pojavio, na spomen-pločama ili na koncertima Thompsona.
“To je vrlo značajna poruka jer dolazi od sadašnjeg predsjednika Republike. Ako on, predsjednik vlade i predsjednik Hrvatskog sabora udruže svoje napore kako su to učinili zajedničkim pojavljivanjem u Jasenovcu bit će lakše stvoriti volju da se suzbije povijesni revizionizam koji u Hrvatskoj traje već 30 godina”, kazao je Pupovac.
Dodao je i kako bi u Hrvatskoj trebalo zabraniti znakovlje NDH i ustaškog pokreta, a da bi djeca u Hrvatskoj o zločinima u Jasenovcu morala učiti na isti način na koji ih se uči o stradanjima Vukovara.
Podjestimo, Hrvatske obrambene snage (HOS) bile su među prvim organiziranim vojnim jedinicama koje su djelovale u Domovinskom ratu, te su uz Hrvatsko vijeće obrane (HVO), i Teritorijalnu obranu BiH (TO BiH), činile okosnicu otpora velikosrpskim snagama u Bosni i Hercegovini.
U Hrvatskoj, HOS se kasnije integrirao u Hrvatsku vojsku početkom 1992. prilikom restrukturiranja vojnih snaga unutar Republike Hrvatske.
HOS-ovci su redovito bivali raspoređeni tamo gdje su bila najteža ratišta, od Sajmišta u Vukovaru do Srđa iznad Dubrovnika.
