DSHV podsjeća na 30. obljetnicu početka progona srijemskih Hrvata: ‘Zločini se prešućuju’

tomislav žigmanov dshv
Foto: Fah

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) upozorio je da je prošlo 30 godina od početka progona gotovo 40.000 srijemskih Hrvata, a da nitko pred pravosudnim tijelima Srbije za taj zločin kao i ubojstva 25 građana hrvatske pripadnosti početkom 90-ih nije odgovarao. Od izbjeglih se Hrvata do danas gotovo nitko nije vratio u rodni kraj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Žigmanov za Narod.hr nakon izbornog uspjeha: Teško je prenijeti s čime se Hrvati u Srbiji suočavaju

> Bulj čestitao Žigmanovu: Ušao je u skupštinu Srbije iako ga je minirao Plenkovićev veleposlanik Biščević

> Žigmanov o Biščeviću: Nismo davali razloge i povode da se o nama na takav način govori

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Protjerivanje vojvođanskih Hrvata započelo je bez ikakvih povoda godinu dana ranije – polovicom 1991. etničkim nasiljem u Novom Slankamenu, ali je događaj u Hrtkovcima u javnosti prepoznat kao najeklatantniji i najočigledniji primjer“, objavio je u priopćenju DSHV kojeg potpisuje Tomislav Žigmanov, predsjednik DSHV-a.

Priopćenje Demokratski savez Hrvata u Vojvodini prenosimo u cijelosti:

30 godina od Šešeljevog mitinga u Hrtkovcima

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini u svojemu djelovanju uporno ustrajava i nastavlja gajiti živo sjećanje na tragična događanja u Vojvodini s konca 20. stoljeća. Riječ je, dužni smo opet podsjetiti, o organiziranom progonu vojvođanskih Hrvata iz njihova zavičaja – jednom od najtragičnijih razdoblja u novijoj povijesti Vojvodine. Bilo je to ne samo vrijeme straha, nego i etnički motiviranog nasilja i ubojstava koje se organizirano provodilo spram lojalnih građana hrvatske nacionalnosti i to samo zato što su Hrvati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tih se tragičnih događaja prisjećamo početkom svakog svibnja budući da je na današnji dan prije točno 30 godina, 6. svibnja 1992. godine, u Hrtkovcima održan miting na kojemu je sudjelovao Vojislav Šešelj i pročitao imena sedamnaestero Hrvata kojima je javno poručeno da se sele. Istina, protjerivanje vojvođanskih Hrvata započelo je bez ikakvih povoda godinu dana ranije – polovicom 1991. etničkim nasiljem u Novom Slankamenu, ali je događaj u Hrtkovcima u javnosti prepoznat kao najeklatantniji i najočigledniji primjer.

Progon Hrvata

Podsjetit ćemo javnost i ovoga puta da su Hrvati 1990-ih protjerivani i iz drugih vojvođanskih mjesta: Golubinaca, Sota, Morovića, Erdevika, Kukujevaca, Gibarca, Šida, Vašice, Rume, Iriga, Beške, Maradika, Inđije, Zemuna, Novih Banovaca, Surčina, Srijemske Kamenice, Beočina, Čerevića, Petrovaradina, Srijemskih Karlovaca, Srijemske Mitrovice, Nikinaca, Platičeva, Martinaca, Bača, Plavne, Sonte, Stanišića… Nevladine udruge govore o tome kako je u Vojvodini 1990-ih ubijeno 25 osoba te da ju je moralo napustiti između 35 i 40 tisuća Hrvata. Od izbjeglih se Hrvata do danas gotovo nitko nije vratio u rodni kraj.

Stoga je naša zadaća otrgnuti zaboravu strahote koje su 1990-ih godina vojvođanski Hrvati preživjeli. Jer, zajednica koja ne pamti i ne memorira vlastito stradanje, koja primjereno ne njeguje sjećanje na vlastite žrtve, jest zajednica koja nema budućnost. Tim prije nam to mora biti zadaća, jer u politikama suočavanja s prošlošću u Srbiji još uvijek izostaje tematiziranje i sukladno rješavanje pitanja protjerivanja Hrvata iz Vojvodine – pravosudna tijela nisu pokretala sudske postupke za učinjene zločine, ne postoji niti jedno javno obilježje, a nema ni prigodnog memoriranja. Ovi se zločini različitim strategijama nijekanja prešućuju, na što ne pristajemo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Također, opet ćemo istaknuti da je za zločine nad Hrvatima u Vojvodini pravomoćno osuđen, pred Mehanizmom za Međunarodne kaznene sudove u Haagu, Vojislav Šešelj.

Isti onaj koji je nakon toga, mimo svih demokratskih načela i standarda međunarodnoga prava, nastavio svoje političko djelovanje, koje je dijelom usmjereno ne samo na nijekanje činjenica zbog kojih je osuđen – zločina nad Hrvatima u Srijemu, nego i na aktivno djelovanje u mjestu u kojemu su se zločini i događali, kao što su Hrtkovci, gdje njegova stranka ima prostor u kojima se odvijaju aktivnosti nijekanja zločina – što držimo za njihovu banalizaciju.

Šešelj ima kuću za rad svoje institucije u Hrtkovcima

Kada je riječ o politikama suočavanja s prošlošću u Republici Srbiji Demokratski savez Hrvata u Vojvodini nanovo, na žalost, mora istaknuti na teško razumljive i neopravdive deficite u ovom području društvenog života. Jer, nije riječ samo o djelovanju osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja, koji ima kuću za rad svoje institucije u Hrtkovcima, nego bilježimo cijeli niz takvih slučajeva. Na primjer, postoje osobe koje su pravomoćno osuđene za ratne zločine u Hrvatskoj koji obnašaju vlast u pojedinim lokalnim samoupravama sa značajnim udjelom Hrvata. Sa stajališta ne samo vrijednosti multikulturalnih društava nego i temeljnih načela demokracije, tako što je neodrživo.

Budući da je tako što nedopustivo za svaku demokratski legitimiranu državu, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini zahtijeva da mjerodavna tijela Republike Srbije isto i zabrane. To, kao pripadnici ranjene zajednice, s razlogom očekujemo, jer se isto može tumačiti i kao ruganje nevinim žrtvama i kao nespremnost srbijanskih vlasti da primijene neke od temeljnih preporuka Europske unije kada je riječ o politikama suočavanju s prošlošću. Nadamo se kako nedjelovanje glede toga ne znači i odobravanje, zaključuje DSHV u priopćenju.

> Žigmanov o izborima u Srbiji, Šešeljevim prijetnjama, napadima veleposlanika Biščevića

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.