Dva afrička Konga u kontekstu afere Zambija: Povijest i razlike dviju država koje je pomiješao šef Vrhovnog suda

kongo
Montaža: Narod.hr, izvor: Fah, iStock

Vrhovni sud u četvrtak je poslao možda najbizarnije priopćenje u svojoj povijesti. Priopćili su kako je predsjednik tog suda Radovan Dobronić dan ranije u izjavi za medije pobrkao dva Konga. Iako rijetko tko u Hrvatskoj zna za dvije afričke države s gotovo istim imenom, predsjednik najvišeg suda u državi trebao je ipak biti oprezniji posebice kada se meritum njegove izjave ticao iznimno bitne stvari: Sumnjivog posvajanja četvero djece iz Demokratske republike Kongo zbog čega je u pritvoru u Zambiji već mjeseca dana osmero hrvatskih državljana. Za vas u nastavku donosimo detalje o dva Konga, ali i razliku između ove dvije države kada je u pitanju ono zbog čega pišemo o tome, a to je posvajanje djece.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kongo i Dobronić

Naime, skandal sa sumnjivim posvajanjem djece iz Demokratske republike Kongo, ne stišava se. Dobronić je ovu zavrzlamu u kojoj su glavni akteri hrvatski državljani tj. četiri para među kojima su ‘zvučna’ imena povezana s ekstremno lijevom strankom Možemo uključujući i ‘transrodnu’ aktivisticu Nou Kraljević, danima gledao iz zavjetrine.

> Šef Vrhovnog suda Dobronić prvo pomiješao dva Konga pa poručio: Hrvatski sudovi samo su potvrdili odluku o posvajanju suda DR Kongo
> Afera Zambija: MUP izdaje putovnice za djecu iz DR Konga, a Ministarstvo obitelji ne zna da su ta djeca posvojena

Iako je afera Zambija, nazvana prema državi koja graniči s DR Kongom i gdje je osmorka uhićena početkom prosinca prošle godine, otvorila niz iznimno važnih pitanja i pokazala kako je hrvatski sustav izgubljen u posvajanju djece iz takvih zemalja, te otvorio i pitanje posvajanja djeteta od strane osobe koja je ‘promijenila spol’, Dobronić se tek u srijedu odlučio oglasiti i pritom pomiješavši dvije afričke države koje u svom nazivu imaju Kongo.

Ubrzo se posuo pepelom, u četvrtak se službeno oglasio i Vrhovni sud priopćenjem. ”…priopćuje se da je došlo do pogreške tako da je Predsjednik zamijenio Demokratsku Republiku Kongo (ranije Zair) s Republikom Kongo (ranije Kongo Brazzaville)”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zašto je ovo bitno?

Osim povijesno-političkih razlika među ovim zemljama, postoji ona koja je bitna za aferu Zambija.

Naime, Republika Kongo potpisnica je Haške konvencije koja regulira međunarodno posvajanje djece, dok veći i poznatiji Kongo, tj. Demokratska republika Kongo, ona i koje su djeca posvojena sumnjivim putem, nije potpisnica iste konvencije.

> Prof. Hrabar o aferi Zambija: Sud u Zlataru nije smio izdati odluke za uhićene parove, ako im tamo nije prebivalište

>Iz DR Kongo u Hrvatsku posvojeno je 180 djece, a Ministarstvo o njima ništa ne zna

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Kako je akterica afere Zambija izigrala zakone: ‘Transrodna’ osoba ne smije posvojiti dijete niti u Hrvatskoj niti u Kongu

Ta činjenica je lako provjerljiva u nekoliko klikova i nalazi se recimo na stranicama američke vlade.

Snimka zaslona

Tamo jasno stoji da je Republika Kongo među potpisnicama konvencije, a na popisu nema Demokratske republike Kongo što posvajanje dodatno komplicira.

Te su činjenice trebali biti svjesni i parovi koji su u Ndolu, grad u Zambiji na samoj granici s DR Kongo, stigli kako bi preuzeli djecu stiglu iz susjednog Konga te su za njih već imali svježe tiskane hrvatske putovnice s navedenim novim imenima djece. Zašto nisu pokušali posvojiti djecu iz Republike Kongo koja je potpisnica Haške konvencije, nije nam poznato.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
iStock

Jedan Kongo francuska, drugi belgijska kolonija

Osim profesora povijesti i geografije, rijetko tko zna da u Africi postoje dvije, gotovo istoimene države . Među potonjima je i predsjednik Vrhovnog suda.

Obje države nose ime istoimene rijeke Kongo, druge najdulje u Africi, koja čini i prirodnu granicu između Republike Kongo i Demokratske republike Kongo.

Rijeka dijeli i dva glavna grada ove dvije države Brazzaville i Kinshasu. Upravo radi izbjegavanja zabune, kolokvijalno se te dvije države prema glavnim gradovima nazivaju Kongo Brazzaville i Kongo Kinshasa.

iStock

Dva Konga dijeli i mučna kolonijalna prošlost. Naime, manji Kongo, tj. Republika Kongo u kojoj živi oko pet i pol milijuna ljudi, bio je francuska kolonija dok je poznatiji i veći, DR Kongo, poznat kao bivša belgijska kolonija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kongo: Brutalnost belgijskog kralja 

S belgijskim vladarima danas DR Kongo s oko 92 milijuna stanovnika, prošao je znatno gore od susjednog, manjeg Konga.

Poznate su brutalnosti koje je na prijelazu iz 19. u 20 stoljeće provodio belgijski kralj Leopold II. kojem su europske sile na Berlinskoj konferenciji 1884.-1885. dodijelile većinu teritorija Konga.

Leopold je uspješno hranio dojam u javnosti o sebi kao velikom humanitarcu i filantropu, stoga je ovaj ogromni teritorij dobio u osobno vlasništvo, ne u vlasništvo kraljevine Belgije.

Pod njegovom osobnom brutalnom kolonizatorskom čizmom, u 23 godine oko 10 milijuna stanovnika lišeno je života bilo zbog pogubljenja, gladi ili bolesti. Poznate su i Leopoldove metode discipliniranja lokalnog stanovništva odsijecanjem udova zbog i najmanjeg prekršaja.

Wikimedia commons

Međunarodna vlast tek je 1908. uvidjela razmjere Leopoldove tiranije i eksploatacije Konga te mu je privatni posjed oduzet i prebačen na belgijsku vladu.

Neovisnost 1960., priča o jednom zubu i desetljeća pod korumpiranim diktatorom

Ova belgijska kolonija neovisnost je stekla 1960. godine kada je osnovana država Demokratska republika Kongo. Na provedenim parlamentarnim izborima, pobjeđuje nacionalni pokreta s Patriceom Lumumbom na čelu koji postaje prvi premijer neovisnog Konga.

No, sreća nije dugo trajala jer mu je leđa okrenuo Joseph Mobutu, izveo vojni udar uz pomoć Belgije nakon kojeg je Lumumba uhićen, likvidiran, a tijelo mu je uništeno u kiselini. Od Lumumbe, koji je postao simbolom borbe za nezavisnost afričkih zemalja ostao je samo zub kojeg je jedan od belgijskih policajaca koji je nadgledao uništenje njegovog tijela, uzeo kao trofej.

Zub je službena Belgija vratila u DR Kongo tek prošle godine, 2022.

Zair

No, vratimo se na Mobutua koji je izveo vojni puč. On je došao na vlasti u DR Kongu 1965., a 1971. državu je preimenovao u Zair.

Vladao je do 1996. uz veliku podršku SAD-a iako je bio tipični diktator. Zemlja je pod njegovom vladavinom utonula u desetljeća neviđenog kaosa, korupcije i najbrutalnijih metoda mučenja. Mobutu je organizirao i javna pogubljenja svojih neistomišljenika, a nije skrivao kako pliva u luksuzu dok je DR Kongo, tj. Zair tonuo u siromaštvo i beznađe.

Desetljeća krvavih sukoba

Građanski rat u Ruandi 1996. između naroda Hutua i Tutsija u kojem je potonja manjina doživjela stravičan genocid, prelio se i na susjedni Zair.

Naime, vojna koalicija Ruande i Ugande na čelu s Lawrenceom Kabilom, upala je u Zair i svrgnula diktatora Mobutua s vlasti , a 1997. Kabila se imenovao predsjednikom Zaira i ime države vratio na Demokratska republika Kongo.

No, bila je to tek uvertira u krvava desetljeća za ovu državu koju prati nevjerojatno siromaštvo iako je po prirodnim resursima među najbogatijima u Africi.

Ratovi i sukobi rezultirali su prema procjenama, s četiri milijuna djece koja su ostala bez roditelja stoga je DR Kongo nekoliko godina predstavljao meku za bogate posvojitelje sa Zapada.

Mira u ovoj državi nema niti danas.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.