Nakon napada na Izrael od strane Hamasa, 7. listopada 2023. raste antisemitizam diljem svijeta. Antisemitizam se nije pojavio 1939., završio 1945., a onda se opet vratio 7. listopada 2023. On ima svoj povijesni kontinuitet koji se nije prekidao ustvari nikada, no imao je faze uspona i pada. Stručnjaci tvrde da još od holokausta nije zabilježen napad na Židove kakav je bio Hamasov napad 7. listopada.
Ono što je zastrašujuće i što potvrđuje činjenicu antisemitizma u društvu, jest opravdavanje ovakvog čina u ime tzv. oslobođenja Palestine. U tom smislu i nijekanje države Izrael i pozivanje na ubijanje Židova – pripadnika židovskog naroda no i židova kao vjerske skupine, drugim riječima kod mnogih se budi nostalgija za holokaustom.
Na porast antisemitizma utjecale su i stalne migracije muslimanskog stanovništva. Zbog čega danas imamo kombinaciju antisemitizma potaknutog od strane muslimana s neonacističkim pokretima.
Antisemitski trend širi se i na sport pa je onda nedavno irska ženska košarkaška reprezentacija odbila rukovati se s pripadnicama izraelske reprezentacije. Glavni izbornik Izraela Sharon Drucker rekao je da “nikada u životu nije vidio takve stvari”. ”U sportu sam mnogo godina, nikada u životu nisam vidio takve stvari”, rekao je Drucker.
Možda će vas zanimati
Takav antisemitizam ne pamti se još od Drugog svjetskog rata: zlostavljanje, prijetnje, poziv na linč...
Ovo je najstrašnije vrijeme za Židove od Drugog svjetskog rata. I prije smo imali problema, ali stvari nisu nikada bile tako loše.
Tko širi antisemitizam Europom i Amerikom?
Upravo oni koji se vole nazivati antifašistima (anti-nacistima) pokazali su svoje pravo lice nakon 7. listopada. Oni su bili prvi u redu na pro-palestinskim prosvjedima pozivajući se na neopravdano ubijanje djece u Gazi u izraelskim napadima, kao da izraelska djeca ne umiru ili kao da ne znaju cijenu rata kojega su započeli upravo oni za koje navijaju.
Ti ekstremni ljevičari koji, kako je nedavno eurozastupnik Tomislav Sokol primijetio, snose odgovornost za porast antisemitizma u svijetu pokušavajući izjednačiti krivnju za aktualni rat. No prešućuju podmukle vojne poteze terorističke organizacije Hamas čije bombe ubijaju vlastitu djecu za koju se onda Izrael treba opravdavati u Hagu.
Sokol je kao krivce izdvojio i radikalne islamiste kojima je, kaže, ”dozvoljeno da slobodno paradiraju europskim gradovima i šire mržnju, uporno odbijajući u Europi živjeti europske vrijednosti i naš način života”.
>Izazvale ogromne kritike: Rektorice branile antisemitizam na svojim uglednim sveučilištima
Što podrazumijeva antisemitizam?
Antisemitizam se manifestira ozbiljnim incidentima na europskom tlu kao što su isticanje neprimjerenih obilježja, napadi oružjem na sinagoge i ugrožavanje života pripadnika židovskih zajednica. Antisemitizam podrazumijeva svaki oblik diskriminacije protiv Židova na temelju njihove religijske ili nacionalne pripadnosti. Izopćavanje iz društva, gubitak ili nedobivanje radnog mjesta zbog židovske pripadnosti, negiranje povijesti i povijesne pripadnosti države Izrael. Ili naprosto neosnovana mržnja prema Židovima radi same mržnje.
Porast antisemitizma u Francuskoj kao posljedica migracija
U 2021. je 90 posto Židova smatralo da je došlo do porasta antisemitizma u njihovoj zemlji. 38 posto njih razmišljalo je o iseljavanju jer se nisu osjećali sigurno u EU. Prema nekim znanstvenicima porast antisemitizma primjerice u posljednjih 30 godina vezan je uz širenje muslimanskog stanovništva po Europi. Uz ovu vrstu antisemitizma usko se veže nijekanje države Izrael i nijekanje holokausta. U ovom vremenskom periodu zabilježen je kontinuirani rasta antisemitizma u Europi, posebno u Francuskoj, a ne čudi zašto.
U Francuskoj koja je nekad bila katolička zemlja danas ima više muslimana nego katolika. Posljedica je to migracija odnosno kontinuiranog naseljavanja muslimanskog stanovništva. Pri tome nije riječ samo o fenomenu ilegalnih migracija, već ranijih migracija iz afričkih zemalja francuskog govornog područja. Dinamičnost muslimanske vjere može se promatrati i kroz intenzitet prenošenja vjere u obiteljima. 91% ljudi koje su odgojili roditelji muslimani smatra sebe muslimanima.
U Francuskoj nakon SAD-a i Izraela nalazi se treća najveća židovska populacija na svijetu – 442 tisuće ljudi. Tijekom posljednjih petnaestak godina Francuska je svake godine doživjela barem oko 400 antisemitskih napada, uključujući brutalno ubojstvo francuskog Židova marokanskog podrijetla Ilana Halimija od strane bande muslimana pod nazivom ”Banda barbara” 2006. i oružani masakr u židovskoj školi Ozar Hatorah u Toulouseu 2012. od strane muslimana Mohammeda Mera. Godine 2014. još je jedan Francuz muslimanske vjere, Mehdi Nemmouche, ubio četvero ljudi u belgijskom Bruxellesu.
Možda će vas zanimati
Francuska: Broj osoba koje prakticiraju islam postao veći od broja osoba koje prakticiraju katoličanstvo
Kako su migracije utjecale na širenje antisemitizma u Njemačkoj
Istraživanje opservatorija civilnog društva, RIAS, pokazalo je porast antisemitskih incidenata od 240% u odnosu na prethodnu godinu u razdoblju od 7. do 15. listopada 2023. godine. Na pro-palestinskim prosvjedima iza Hamasovog napada na Izrael 7. listopada prošle godine, uzvikivale su se parole poput: ”Ubij Židove!” od strane migrantskih prosvjednika. Ovdje se radi o antisemitizmu na osnovi nacionalne pripadnosti židovskom narodu, ako se uzme u obzir kontekst prosvjeda.
Primjerice kada se izraelska politika izjednači s nacionalsocijalizmom, kada Židovi širom svijeta postaju odgovorni za politiku Izraela, ili kada se Izraelu uskraćuje pravo na postojanje. Istraživanja u Njemačkoj pokazuju da je porast ovakve vrste antisemitizma zabilježen među migrantskom populacijom. Posebice među onim migrantima koji dolaze iz zemalja gdje je izražena anti-izraelska politika.
>Židovski znanstvenici i analitičari razotkrivaju srpsko svojatanje holokausta i antisemitizam
Neonacizam
No u Njemačkoj postoji i sekundarni antisemitizam. Dakle, kada se Holokaust relativizira ili negira. “Ovo je manje uobičajeno među ljudima migrantskog podrijetla, uključujući i muslimane, jer ovaj oblik antisemitizma uključuje suočavanje s vlastitom njemačkom obiteljskom poviješću. Što može biti manje relevantno za ljude migrantskog podrijetla”, kaže Sine Arnold, stručnjakinja za antisemitizam.
Postoje naznake da su širitelji ovakve vrste antisemitizma tzv. ekstremni desničari kako ih vole nazivati mainstream mediji. Istina je zapravo da se radi o posebnoj skupini ljudi koje se ne bi trebalo izjednačavati ni s jednom političkom opcijom. Nije poznato da je u Njemačkoj osnovana neka politička stranka koja je u svoj program navela nacističke i antisemitske ideje, za razliku od Italije. Ako i postoje antisemitski ekscesi nekih političara (AfD) to ne odražava stav stranke kojoj pripada.
Klasični antisemitizam
Postoji i klasični antisemitizam koji podrazumijeva predrasude ili pogled na svijet u kojem se Židovima pripisuju određene biološke, “rasne” ili kulturne karakteristike. Prema studijama Sine Arnold, za više od pet milijuna muslimana u Njemačkoj, razina odobravanja klasičnog antisemitizma općenito je veća nego kod nemuslimane.
Dakle zaključno porastom migracija muslimanskog stanovništva bilježi se i porast antisemitizma bilo na temelju nacionalne pripadnosti državi Izrael bilo da se radi o odobravanju diskriminacije na osnovu židovske religije.
Neonacistički napadi u Austriji
U Austriji je porast antisemitskih napada doživio porast od 300% nakon 7. listopada iako Židova ima tek nešto više od 10 tisuća. Osim što se zbog velikog broja muslimanskog stanovništva povećava stopa antisemitizma, Austrijanci su povijesno povezani i poznati s antisemitizmom. Tako su nakon 7. listopada neonacisti židovske grobove u Beču unakazili kukastim križem i riječju ”Hitler”. Dok je netko drugi zapalio svečanu dvoranu na groblju. Već godinama bilježi se porast antisemitizma. Broj prijavljenih incidenata veže se za zlostavljanja na internetu do fizičkih napada.
2020. godine broj napada porastao je za 6,4% u 2020. na 585, a godišnja izvješća židovske zajednice Beča (IKG) pokazalo je da se trend rasta nastavlja. Incidenti koji su tada bili vezani uglavnom za Covid prosvjede uključivali su relativizaciju holokausta i antisemitske teorije zavjere.
U izvješću se navodi da su neki prosvjednici nosili žute Davidove zvijezde. Poput onih koje su nacisti natjerali Židove. Tadašnja vlada kancelara Sebastiana Kurza napravila je zaokret u politici prema Izraelu što pojašnjava pojavu antisemitizma na Anti-covid prosvjedima.
Kurz je posjetio Jeruzalem, obećavši da će borba protiv antisemitizma u Europi biti u centru skorog austrijskog predsjedanja EU-om. Premijer Benjamin Netanyahu Kurza je nazvao “pravim prijateljem Izraela i židovskog naroda”
U 2022. je u Austriji zabilježeno 719 incidenata s antisemitskom pozadinom što je drugi po redu najviši broj od uvođenja statistike.
>Sin izraelskog premijera: Kritizirati Georgea Sorosa nije antisemitizam
Velika Britanija
U Velikoj Britaniji od 7. listopada naglo je porastao broj antisemitskih napada. Zabilježeni su napadi na židovske škole, sveučilišta i Wiener knjižnicu holokausta u Londonu. Na fasadi knjižnice ispisan je grafit ”Gaza” i drugi pro-palestinski slogani. Izvješća kažu je da je broj incidenata u tri tjedna nakon napada Hamasa najveći u bilo kojem trotjednom razdoblju otkako se prikupljaju podaci 1984. U odnosu na godinu prije radi se o povećanju od 537%. Više od 60 incidenata vezano je za škole i učenike. U drugim europskim zemljama poput Nizozemske zabilježeni su slični napadi.
Španjolska je zemlja s najvećim postotkom antisemitskih stavova
U svojoj analizi geopolitičar Matija Šerić ističe da antisemitizam ostaje čvrsto ukorijenjen na Starom kontinentu. Stručnjaci procjenjuju da je židovsko stanovništvo unutar Europske unije broji 781.200 stanovnika. Iako mnogo više osoba ima židovsko podrijetlo barem jednog roditelja koji se identificira kao Židov. Broj Židova neposredno nakon Drugog svjetskog rata i holokausta iznosio je oko 3,8 milijuna a s vremenom se smanjio.
U nekim zemljama, uključujući Veliku Britaniju i Austriju, židovske manjinske zajednice rastu, iako postupno jer imigracija nadoknađuje smrtnost koja je visoka zbog pretežno starijeg stanovništva. U državama poput Njemačke, židovske populacije su stabilne.
Prema istraživanju ADL-a, u zapadnoj Europi, Španjolska je zemlja s najvećim postotkom antisemitskih stavova – čak 26% ispitanika posjeduje antisemitska uvjerenja. Slijede je Belgija (24%), Francuska (17%) , Njemačka (12%), Velika Britanija (10%) i Nizozemska (6%). S druge strane, u istočnoj Europi antisemitski stavovi još su snažniji iako tijekom vremena slabe. Visok postotak antisemitskih uvjerenja je u Mađarskoj (37%) i Poljskoj (35%).
Otprilike jedna od četiri osobe u EU gaji antisemitska uvjerenja. Ona se baziraju na pogrešnim stereotipnim uvjerenja o Židovima i novcu te Židovima koji kontroliraju strane vlade. Upravo zato sve veći broj Židova razmišlja o napuštanju Europe zbog predrasuda i diskriminacije. Ipak, istraživanje Instituta za židovska politička istraživanja (JPR) pokazalo je kako je većina iseljavanja europskih Židova potaknuta čimbenicima koji potiču kretanje drugih zajednica: potraga za stabilnošću, sigurnošću i prosperitetom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
