Iz BiH se ne može unijeti ni sendvič sa salamom i sirom, što će tek biti kad se uspostavi Schengen?

Pooštreni pregledi na graničnim prijelazima s BiH već dulje vrijeme stvaraju probleme za Hrvate koji često prelaze granicu zbog poslovnih ili obiteljskih razloga. Obični su to ljudi koji imaju život s obje strane granice. Morali su se naviknuti na čekanje i na sve one birokratske propise što se smije, a što ne nositi preko. Oni koji žive u pograničnim područjima već su upoznati s rigoroznim pravilima, ali za turiste koji tek jednom godišnje idu preko granice, iznenađenje je kad čuju da ne smiju prenijeti, primjerice – sendvič. Pravila su tu često nelogična, sve je dodatno zakoplicirala globalna pandemija koronavirusa… A što će tek biti kad se uvede Schengen, mnogi se pitaju.

Nova pravila

Nova pravila vezana za unos prehrambenih proizvoda u Europsku uniju, odnosno Republiku Hrvatsku svakodnevno šokiraju građane BiH prilikom prelaska državne granice, piše Večernji list BiH. Naveli su više primjera: jedan bračni par je, kako tvrde, vraćen s hrvatske granice zbog četiri banane, 3-4 jabuke, par šnita kruha sa salamom i pola sirnog namaza od 100 grama. Bračni par podrijetlom iz livanjskog kraja neugodno se iznenadio kada su im carinici Republike Hrvatske rekli kako u njihovu zemlju ne mogu unijeti užinu koju su ponijeli u automobilu. Riječ je o količini hrane koja im je trebala poslužiti za jedan obrok.

> Plenković: “Postajemo vanjska granica EU i promijenit će se situacija na granici sa Srbijom i BiH”

> Hrvatska u pandemiji bezuvjetno otvorila granice za državljane Srbije: Što je s Hrvatima iz BiH?

“Carinik nam je otkrio ovu ‘veliku količinu krijumčarene robe’ te nas vratio natrag na prostor BiH te smo je morali baciti, tj. uništiti”, požalio se ovaj građanin.

Gastarbajteri

Nešto prije Božića Ivan, koji trenutačno živi u Njemačkoj, carinicima je morao ostaviti domaćih proizvoda poput maslinova ulja, suhih smokava, domaćeg voća i povrća u vrijednosti od više stotina konvertibilnih maraka. Njegovu sudbinu dijelile su i stotine onih koji su se nakon Božića iz Hercegovine vraćali u Austriju, Njemačku… gdje trenutačno žive.

Prilikom ulaska u Hrvatsku, prema pisanju medija, na graničnom prijelazu Izačić/Ličko Petrovo Selo vozača su carinici kaznili s 5100 kuna, jer je preko granice prenio dvije vreće kupusa, točnije 15 kg. Kako se navodi u prekršajnom nalogu koji je izdan ovom vozaču, kriv je jer “nije podnio carinsku deklaraciju za robu pod zabranama koja je pronađena u torbama u prtljažnom prostoru i to 15 kilograma svježeg kupusa”.

Bundeve, akumulatori i paštete

Osim njega, carinici su kaznili još tri osobe, jednu zbog tri bundeve i to kaznom od 3500 kn, drugu za tri akumulatora s 4000 kn i plus 400 kn za troškove odvoza na otpad, te jednu putnicu koja je imala 10 pašteta. Ona je, prema tvrdnjama vozača, dobila kaznu od 3000 kn. Pravila su rigorozna, a sudeći prema navedenim primjerima, neki carinici ih se doslovno drže.

Pogledajte što Carinska uprava piše o ‘oslobođenjima i ograničenjima’ prilikom prelaska granice, odnosno što se smije, a što ne nositi sa sobom.

O Schengenu

Političari i carinici tvrde da nema brige, te da se ništa posebno neće promijeniti nakon što Hrvatska, kako se planira, uđe u Schengen.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je nakon posjeta Sarajevu i Mostaru u prosincu lani rekao:

“Moj stav je jasan i još jednom sam ga ponovio u Sarajevu i Mostaru: Hrvatska neće podizati žicu i zidove na granici s BiH. Ta granica nas spaja i tako će ostati i nakon ulaska Hrvatske u Schengen. Ali zato je izrazito važna suradnja naših policija i svih nadležnih službi kako bismo spriječili nezakonite migracije. Ulazak u Schengen nije samo privilegija i ogromna pogodnost, nego i velika obveza za Hrvatsku. Naša državna granica s BiH, Srbijom i Crnom Gorom postat će vanjska granica Schengena. Zbog toga će učinkovit, odgovoran i temeljit nadzor te granice biti stalna zadaća hrvatske granične policije”, kazao je Plenković.

Važeći propisi BiH neće se mijenjati

U nacrtu odluke Vijeća Europske unije o punoj primjeni schengena u Republici Hrvatskoj u Europski parlament, predviđa se ukidanje svih ograničenja za korištenje Schengenskog informacijskog sustava (SIS) od 1. siječnja 2023. Ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor, granica s BiH postaje vanjska schengenska granica. Što će to značiti u praksi te hoće li  članstvo Hrvatske u Schengenu promijeniti pravila ulaska u tu zemlju, odgovorio je direktor Granične policije BiH Zoran Galić.

Kako prenosi Večernji.ba, Galić kaže da sigurno može potvrditi da se važeći propisi BiH koji propisuju uvjete izlaska državljana BiH u smjeru Republike Hrvatske, neće mijenjati isključivo zbog pristupanja RH schengenskom prostoru.

‘To je već svakodnevica’

“Kada je riječ o pristupanju Republike Hrvatske schengenskom prostoru, eventualne izmjene na graničnim prijelazima u nadležnosti su tijela Republike Hrvatske, odnosno MUP-a ove zemlje. Iz dosadašnjeg iskustva, kada govorimo o schengenskom prostoru gdje putuju državljani BiH, to je svakodnevica (Slovenija, Mađarska, itd.) i sama činjenica da sada ispunjavaju uvjete ulaska u navedene zemlje ukazuje da će pod istim uvjetima moći putovati i u Hrvatsku nakon njenog pristupanja Schengenu, pri čemu svakako treba imati u vidu mogućnost naknadnih izmjena režima i uvjeta ulaska u zemlje Schengena”, kaže Galić.

Za razliku od zajedničkih granica Republike Hrvatske s drugim zemljama schengenskog prostora na kojima bi ulaskom Hrvatske u schengenski prostor bile ukinute granične kontrole, Galić kaže kako očekuje da će pristupanje Hrvatske Schengenu doprinijeti većem stupnju zaštite vanjskih granica schengenskog prostora u navedenoj zemlji pa samim tim i  zajedničke državne granice s BiH.

Posljednjih mjeseci puno se govorilo o zaštiti vanjskih granica schengenskog prostora, a tu će ulogu uskoro preuzeti Hrvatska. U tom kontekstu spominjano je da će Hrvatska ulaskom u Schengen morati pojačati nadzor na granicama i zaoštriti uvjete za ulazak u državu, što za hrvatske susjede, pa tako i za BiH, može značiti i više problema i čekanja i pri poslovanju i pri prelasku granice.

Visoki standardi zaštite

Galić kaže kako su visoki standardi zaštite granica, kada su kontrole pri ulasku u susjednu zemlju, već u funkciji te ističe kako će Granična policija, kao i do sada, raditi na unaprjeđenju suradnje.

“Kroz različite vidove dosadašnje, veoma uspješne suradnje koju smo u prethodnom razdoblju imali s MUP-om Republike Hrvatske, uvjerili smo se da su u navedenoj zemlji u prethodnim godinama uloženi značajni napori u oblasti zaštite granice, a samo pristupanje Schengenu bi bila potvrda ispunjenosti svih kriterija, pa samim tim i potvrda veoma visoke razine sigurnosti vanjskih granica u navedenoj zemlji, što je posebno značajno u oblasti suzbijanja svih vidova prekograničnog kriminala te sprječavanja nezakonitih prelazaka u kontekstu aktualne migrantske krize. U tom kontekstu, želim iskazati opredijeljenost Granične policije BiH za nastavak i daljnje unaprjeđenje suradnje s MUP-om Republike Hrvatske, što je naš obostrani interes”, kaže Galić.

Međutim, od nadležnih nitko ne odgovara na pitanje što će Schengen značiti za svakodnevni život običnih ljudi, Hrvata, koji žive s obje strane granice, a prirodno su okrenuti jedni prema drugima. Oni će to tek iskusiti u praksi, a sve govori u prilog tome da im prelazak na novi granični režim neće nimalo olakšati život, upravo suprotno.