Izbori u BiH 2. listopada: Što to znači za Hrvate u toj zemlji?

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine danas je održala sjednicu na kojoj je odlučeno da će opći izbori u Bosni i Hercegovini biti održani u nedjelju, 2. listopada. Pet je bilo za, jedno protiv raspisivanja izbora. Protiv odluke o raspisivanju izbora glasao je samo Vlado Rogić, jedan od dvojice hrvatskih članova SIP-a.

Rogić smatra da trenutno ne postoje zakonske odredbe niti preduvjeti za demokratske i slobodne izbore sukladno ustavu. Također, smatra da SIP nema zakonske osnove svojom odlukom utvrditi način delegiranja zastupnika u federalni Dom naroda kako je to učinio prije četiri godine. Kaže da je to bilo samo privremeno rješenje. Po njegovu mišljenju učiniti i sada isto prekršilo bi načelo pravne sigurnosti.

Sredstva za provedbu, nešto manje od 47 milijuna kuna, moraju se osigurati u roku od 15 dana od datuma raspisivanja izbora.

Prema popisu birača koji je zaključen 3. svibnja pravo glasanja na izborima u BiH 2. listopada imat će nešto više od 3 milijuna i 370 tisuća birača. Onima koji žive izvan zemlje će uz prethodnu registraciju biti omogućeno glasanje poštom ili u diplomatskim predstavništvima BiH.

U SIP-u sada očekuju da će izvršna vlast osigurati sredstva za provedbu izbora u zakonskom roku od 15 dana.

Što to znači za Hrvate u BiH?

Podsjetimo, intenzivni pregovori o izmjenama izbornog zakona, koji traju od sredine 2021., do sada nisu dali rezultate.

Izmjene su odbili bošnjački predstavnici, tako da će se skorašnji izbori u BiH očito održati bez promjene izbornog zakona, te će na taj način Bošnjaci Hrvatima opet izabrati njihovog predstavnika.

Izbori 2. listopada po starom zakonu?

Opći izbori u BiH bit će održani 2. listopada jer je to rok kojega definira izborni zakon kakav je sada na snazi, najavio je predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva te zemlje (SIP) Željko Bakalar još u veljači. Također, Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH rekao je kako će se izbori u listopadu održati bez obzira na ishod pregovora oko promjena izbornog zakona.

> Grlić Radman osobno vrijeđao Raspudića zbog poraza svoje vanjske politike oko BiH?

Bakalar je rekao kako tehničke pripreme za provedbu izbora traju i nastavit će se, a SIP će se ponašati sukladno odredbama važećeg izbornog zakona sve dok se eventualno ne dogovore njegove izmjene.

Hrvatima se na izborima nameće tuđa politička volja

Održavanje izbora po starom izbornom zakonu za Hrvate u BiH znači da će ustvari opet Bošnjaci birati hrvatskog člana predsjedništva BiH. Hrvati su ponovno u opasnosti da im se na izborima nameće politička volja. Desetljećima se već odbija svaki hrvatski prijedlog reformi.

> Čović: Ustavna reforma zbog vremenskog okvira u kojem će se održati izbori nije realna

> Veleposlanik RH u BiH demantirao navode sarajevskih medija da je Europsko vijeće odbilo Plenkovićev prijedlog

> Schmidt: U BiH nema rata, ali postoji politička kriza

Kako piše Hrvatski medijski servis, povlačenjem mehanizma vitalnog nacionalnog interesa na prijedlog izmjena Izbornog zakona, klub Bošnjaka u državnom Domu naroda nastavio je višegodišnju praksu odbijanja svih rješenja kojima hrvatski politički predstavnici dulje vremena pokušavaju riješiti ključni politički problem u državi, provesti presude domaćih i međunarodnih sudskih instanci, uvesti princip legitimnog predstavljanja kako to traži i Ustav BiH, te harmonizirati međunacionalne odnose.

Gotovo identična situacija i u nedavnoj prošlosti

Večernji list BiH navodi kako su svi navedeni elementi dio i posljednjeg prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona na koji su bošnjački izaslanici povukli navedeni mehanizam, a upućeni su jasni u ocjeni kako bošnjačka politička elita na taj način zapravo radi na kupnji vremena, svjesna kako je za dogovor oko promjena ostalo vrlo malo vremena. U tom slučaju BiH ulazi u predizborno razdoblje u kojemu nema dva ključna članka Izbornog zakona koje je Ustavni sud BIH proglasio neustavnim, ocjenjujući kako je istima omogućeno da jedan narod drugom bira političke predstavnike te je naložio Parlamentu BiH da promjeni sporne dijelove Izbornoga zakona. Hrvati su posljednji put pokušali ponuditi promjene prije nekoliko dana, a do sada su isto pokušavali u nizu navrata upućujući prijedlog za prijedlogom, tražeći dijalog, kompromis, dogovor.

A gotovo pa identična situacija dogodila se 2017. godine kada su hrvatski izaslanici u Domu naroda u proceduru uputili prijedlog izmjena Izbornoga zakona, a na koji su bošnjački izaslanici također povukli mehanizam vitalnog nacionalnog interesa. No, Ustavni sud BiH tada je utvrdio da prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-1133/17 od 28. travnja 2017. godine nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda u BiH. Kakva nas odluka čeka sada, ostaje za vidjeti, no, ono što je jasno jest činjenica da se novim povlačenjem mehanizma na materiju za koju je već jednom rečeno da ne vrijeđa interese bošnjačkog naroda šalje poruka koju bi neki mogli protumačiti i kao odbijanje pružene hrvatske ruke dogovora.

Ustavni princip konstitutivnosti

Drugim riječima, konstantnim rušenjem hrvatskih prijedloga za promjenama kojima bi se zajamčilo legitimno predstavljanje u institucijama kao što su domovi naroda i Predsjedništvo BiH, dio bošnjačkih političkih snaga iskazuje jasnu namjeru na ovogodišnjim izborima oduzeti i ono malo političkih prava koja Hrvati konzumiraju u institucijama vlasti, a napose Federacije BiH.

Kronologija hrvatskog aktivnog sudjelovanja u pokušajima izmjene Izbornoga zakona kojima bi se ustavni princip konstitutivnosti preveo u zakonski princip legitimnog političkog predstavljanja puna je primjera u kojima se pokazivala rijeko viđena spremnost za razgovor i u trenucima kada su šanse za to bile minimalne, a sve vjerujući kako je jedini način stabilizacija političkih prilika u BiH odnosno harmonizacija hrvatskog i bošnjačkog naroda. Radilo se i na znanstvenoj razini pa se tako u Neumu svake godine održavaju znanstveno-stručni skupovi s međunarodnim sudjelovanjem, a kroz koje Hrvati u BiH žele pokazati koliko je važno zajedno rješavati otvorena pitanja u BiH u cilju njezinog bržeg i snažnijeg vezivanja uz europsku obitelj suvremenih demokratskih društava, vrjednujući pritom bogatstvo na kojemu počiva BiH, a to je multietnički karakter države.

Mostarski sporazum

S druge strane, kronologija pregovora na političkoj razini pokazuje kako je druga strana u pregovorima, ona bošnjačka, do sada koristila taktiku usporavanja, skretanja pozornosti i kupnje vremena. Lipanj 2020. godine, mjesec u kojemu je u medijima odjeknula vijest kako su hrvatski i bošnjački pregovarači pod medijacijom SAD-a i EU-a postigli sporazum koji će kasnije postati poznat i kao Mostarski, unio je optimizam i vjeru kako će pitanje legitimnog predstavljanja konačno biti dio novoga Izbornoga zakona. Danas, gotovo dvije godine kasnije, napredak nije postignut, isključivo nespremnošću bošnjačkih elita da se odreknu mogućnosti koje su do sada imale.

Bošnjačke su elite zanemarile i potpisani princip u izjavi iz Bruxellesa 2013.

Radilo se o iznimno značajnom dokumentu koji je posebno važan u kontekstu višegodišnje borbe hrvatskog naroda za institucionalnom ravnopravnošću, a koji je u svojoj drugoj točki naveo kako će se donijeti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, kako bi se osigurao legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje.

Ako pogledamo nešto dalje u prošlost, bošnjačke su elite zanemarile i potpisani princip u izjavi iz Bruxellesa 2013. godine kada su se sve političke stranke obvezale kako jedan narod drugom neće birati političke predstavnike. Danas, gotovo deset godina kasnije, Hrvati su ponovno u opasnosti da im se na izborima nameće politička volja, zaključuje Večernji list BiH.