U Bosni i Hercegovini nema akutne ratne opasnosti, izjavio je u petak u Sarajevu visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt. On se medijima obratio prije sastanka s austrijskim kancelarom Karlom Nehammerom. Schmidt je rekao da Nehammerov dolazak u BiH, nakon prošlotjednog posjeta ministrice vanjskih poslova Njemačke Annalene Baerbock, znači da Međunarodna zajednica nije odustala od ove zemlje.
Vojnici EUFOR-a
Schmidt se osvrnuo na sigurnosnu situaciju i poručio građanima da nema razloga za brigu te da su vojnici EUFOR-a u BiH kako bi svima garantirali sigurnost i slobodu.
“Kada me ljudi ovdje u posljednje vrijeme pitaju da li trebaju strahovati zbog toga što vide trupe EUFOR-a, jasno im kažem da je upravo suprotno i da se mogu smatrati sigurnim upravo zbog toga jer je ovdje EUFOR”, rekao je Schmidt, prenosi Anadolu Agency.
Schmidt je ovo izjavio umirujući građane zbog toga što je odlukom Bruxellesa ovog ožujka poslano dodatnih 500 kopnenih pripadnika mirovne misije EUFOR-a, kojih je u BiH dotad bilo 600, te ih je sad trenutačno 1100. Također su se od 7. ožujka iznad BiH provodili trenažni letovi brzim mlaznim zrakoplovima tipa Rafale.
> EUFOR: Rafalei će u sljedećim tjednima letjeti iznad BiH, kao mjera predostrožnosti
Politička kriza koči europski put države
Schimit je u petak naglasio da u BiH “nema rata”, ali da postoji politička kriza koja koči europski put države. Pritom je spomenuo Milorada Dodika i njegov blokadu rada tijela vlasti BiH.
“Bit svega jest upravo ta obaveza političkih predstavnika da dolaze i rade. Gospodinu Dodiku treba se reći da treba ukinuti blokadu i da će se blokade otkloniti tek onda kada se dođe, ne samo na pet minuta na sastanak, nego kada se bude radilo na donošenju odluka”, rekao je visoki predstavnik.
Podsjetimo, Milorad Dodik je kroz parlament Republike Srpske nametnuo odluku o blokadi rada tijela vlasti BiH sve dok se ne povuče zakon o zabrani nijekanja ratnih zločina kojega je u srpnju prošle godine nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.
Sankcije Dodiku
Zbog blokade se Dodik našao na udaru američke administracije koja mu je nametnula sankcije.
Dodik je najavio kako će u parlamentarnu proceduru biti upućen prijedlog o zabrani zloporabe pojma genocida, čime bi on htio nadopuniti zakon o zabrani nijekanja ratnih zločina.
Druga politička kriza u BiH odnosi se na pregovore oko novog izbornog zakona.
Još u siječnju ove godine, visoki predstavnik Christian Schmidt pozvao je sve političke snage u Bosni i Hercegovini (BiH) da konstruktivno rade na novom izbornom zakonu, istaknuvši da će “opći izbori biti održani na jesen 2022. godine sa ili bez novog izbornog zakona”.
Unatoč više sastanaka i pregovora, stranke koje okupljaju bošnjačko biračko tijelo i hrvatske stranke u BiH nisu se usuglasile o modelu izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH kao i o načinu biranja zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH i ovlastima koje bi to tijelo ubuduće trebalo imati.
Sve ovisi o dijalogu
Schmidt je u petak poručio da su pregovori o Izbornom zakonu BiH i njegove izmjene jedan od načina da se nastavi put BiH ka članstvu u Europskoj uniji.
“Međutim, neće ostati na tome da se nekoga poziva na rad. Od dijaloga zavisi kako će se stvari dalje razvijati. Vi znate da Sjedinjene Američke Države i Europska unija govore o uslovima koji se moraju ispuniti kako bi se dalje dobijala podrška”, rekao je Schmidt.
Na kraju je dodao da će Međunarodna zajednica u BiH ostati siguran, ali ne naivan partner i da se sama država mora pokrenuti kako bi krenula naprijed.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
