Ministarstvo domovinske sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država (DHS) tiho širi svoje napore ka obuzdavanju govora koji smatra opasnim, pokazuje jedan od najvažnijih ovogodišnjih istraživačkih radova koje je objavio The Intercept. Godine internih dopisa DHS-a, e-pošte i dokumenata — dobivenih putem curenja podataka i trenutne sudske tužbe, kao i javnih dokumenata — ilustriraju opsežne napore agencije da utječe na tehnološke i društvene platforme.
“Odbor za upravljanje dezinformacijama”: panel osmišljen za kontrolu misinformacija, dezinformacija i zlonamjernih informacija
Rad, čiji je velik dio njega nepoznat američkoj javnosti, postao je jasniji ranije ove godine kada je DHS najavio novi “Odbor za upravljanje dezinformacijama”: panel osmišljen za kontrolu misinformacija (lažnih informacija koje se nenamjerno šire), dezinformacija (lažnih informacija koje se namjerno šire) ) i zlonamjernih informacija (činjenične informacije, obično podijeljene izvan konteksta, sa štetnom namjerom) koje navodno ugrožavaju interese SAD-a. Dok je odbor bio naširoko ismijavan, odmah smanjen, a zatim zatvoren u roku od nekoliko mjeseci, u tijeku su druge inicijative jer se DHS okreće praćenju društvenih medija sada kada je njegov izvorni mandat – rat protiv terorizma – ukinut.
>Dobrotvorno-industrijski kompleks ili zašto će Sorosev utjecaj biti još veći nakon njegove smrti
>Sorosevo Otvoreno društvo u RH: Tko su bili direktori i zašto je utjecajno i danas?
Iza zatvorenih vrata i kroz pritisak na privatne platforme, američka vlada iskoristila je svoju moć da pokuša oblikovati online diskurs. Prema zapisniku sa sastanka i drugim zapisima priloženim uz tužbu koju je podnio glavni državni odvjetnik Missourija Eric Schmitt, republikanac koji se također natječe za Senat, rasprave su se kretale od razmjera i opsega vladine intervencije u internetskom diskursu do mehanike pojednostavljenja zahtjeva za uklanjanje lažne ili namjerno obmanjujuće informacije.
“Platforme se moraju prilagoditi vladi. Zaista je zanimljivo koliko su neodlučni”, rekao je Matt Masterson, izvršni direktor Microsofta i bivši službenik DHS-a Jen Easterly, direktorici DHS-a, u veljači.
FBI u obrani potpore američkoj vladi
Na sastanku u ožujku, Laura Dehmlow, dužnosnica FBI-a, upozorila je da bi prijetnja subverzivnih informacija na društvenim medijima mogla potkopati potporu američkoj vladi. Dehmlow je, prema bilješkama rasprave u kojoj su sudjelovali viši rukovoditelji iz Twittera i JPMorgan Chasea, naglasila da “trebamo medijsku infrastrukturu koja se smatra odgovornom.”
“Ne koordiniramo s drugim subjektima kada donosimo odluke o moderiranju sadržaja i neovisno ocjenjujemo sadržaj u skladu s pravilima Twittera”, napisao je glasnogovornik Twittera u izjavi za The Intercept.
Također postoji formalizirani postupak za vladine službenike da izravno označe sadržaj na Facebooku ili Instagramu i zatraže da se on priguši ili potisne putem posebnog Facebook portala za koji je potrebna vladina ili policijska e-pošta za korištenje. U vrijeme pisanja ovog teksta, “sustav zahtjeva za sadržaj” na facebook.com/xtakedowns/login još uvijek je aktivan. DHS i Meta, matična tvrtka Facebooka, nisu odgovorili na zahtjev za komentar. FBI je odbio komentirati.
Evolucija cenzure – od dezinformacija do cenzuriranja rasprava o pandemiji, o rasnoj pravdi, o povlačenju iz Afganistana, o prirodi američke potpore Ukrajini
DHS-ova misija borbe protiv dezinformacija, koja proizlazi iz zabrinutosti oko ruskog utjecaja na predsjedničkim izborima 2016., počela je poprimati oblik tijekom izbora 2020. i zbog nastojanja da se oblikuju rasprave o politici cjepljenja tijekom pandemije koronavirusa. Dokumenti koje je The Intercept prikupio iz raznih izvora, uključujući od sadašnjih dužnosnika i javno dostupnih izvješća, otkrivaju evoluciju aktivnijih mjera DHS-a.
Prema nacrtu DHS-ovog Quadrennial Homeland Security Reviewa, DHS-ovog zaključnog izvješća koje opisuje strategiju i prioritete odjela u nadolazećim godinama, odjel planira ciljati na “netočne informacije” o širokom rasponu tema, uključujući “podrijetlu COVID-a, pandemiji i učinkovitosti cjepiva protiv COVID-a, rasnoj pravdi, povlačenju SAD-a iz Afganistana i prirodi američke potpore Ukrajini.”
“Izazov je posebno akutan u marginaliziranim zajednicama,” navodi se u izvješću, “koje su često mete lažnih ili pogrešnih informacija, kao što su lažne informacije o glasačkim procedurama usmjerene na obojene ljude.”
Uključivanje američkog povlačenja iz Afganistana 2021. posebno je vrijedno pažnje, s obzirom na to da su republikanci u Zastupničkom domu, ako osvoje većinu na sredini mandata, obećali da će to istražiti. “Zbog toga Benghazi izgleda kao mnogo manji problem”, rekao je zastupnik Mike Johnson, član Odbora za oružane snage, dodajući da će pronalaženje odgovora “biti glavni prioritet”.
Kako vladina definicija dezinformacije nije jasno artikulirana, inherentno subjektivna priroda onoga što predstavlja dezinformaciju pruža široku mogućnost službenicima DHS-a da donose politički motivirane odluke o tome što predstavlja opasan govor.
Američki dužnosnici rutinski su lagali o Vijetnamu, Iraku, Wuhanu
DHS opravdava ove ciljeve – koji su se proširili daleko izvan svog izvornog djelokruga nad stranim prijetnjama kako bi obuhvatili dezinformacije koje potječu iz zemlje – tvrdnjom da se terorističke prijetnje mogu “pogoršati dezinformacijama i dezinformacijama koje se šire online”. Ali hvalevrijedan cilj zaštite Amerikanaca od opasnosti često se koristio za prikrivanje političkog manevriranja. 2004. godine, na primjer, službenici DHS-a suočili su se s pritiskom administracije Georgea W. Busha da povećaju nacionalnu razinu prijetnje od terorizma, u pokušaju da utječu na birače prije izbora, prema bivšem tajniku DHS-a Tomu Ridgeu. Američki dužnosnici rutinski su lagali o nizu pitanja, od uzroka ratova u Vijetnamu i Iraku do nedavnog zamagljivanja uloge Nacionalnog instituta za zdravlje u financiranju istraživanja koronavirusa Instituta za virusologiju Wuhan.
Ta evidencija nije spriječila američku vladu u nastojanju da postane arbitar onoga što predstavlja lažne ili opasne informacije o inherentno političkim temama. Ranije ove godine, republikanski guverner Ron DeSantis potpisao je zakon poznat među pristašama kao “Stop WOKE Act”, koji zabranjuje privatnim poslodavcima obuku na radnom mjestu kojom se tvrdi da je moralni karakter pojedinca privilegiran ili potlačen na temelju njegove ili njezine rase, boje kože, spola, ili nacionalnog podrijetla. Kritičari su tvrdili da je zakon doveo do širokog zabrane govora koji se smatra uvredljivim. Zaklada za prava pojedinca i izražavanje, ili FIRE, od tada je podnijela tužbu protiv DeSantisa, navodeći “neustavnu cenzuru”. Savezni sudac privremeno je blokirao dijelove Zakona Stop WOKE, presudivši da je zakon prekršio radnička prava Prvog amandmana.
“Zakonodavci Floride možda smatraju da je govor tužitelja ‘odvratan’. Ali prema našem ustavnom sustavu, ‘lijek’ za odvratan govor je više govora, a ne prisilna šutnja”, napisao je sudac Mark Walker, u mišljenju kritizirajući zakon.
Prije izbora 2020. witter, Facebook, Reddit, Discord, Wikipedia, Microsoft, LinkedIn i Verizon se sastajali s FBI-em
Nejasno je u kojoj mjeri inicijative DHS-a utječu na dnevne društvene mreže Amerikanaca. Tijekom izbora 2020. vlada je označila brojne postove kao sumnjive, od kojih su mnogi zatim uklonjeni, otkriveni su dokumenti citirani u tužbi glavnog državnog odvjetnika Missourija. A izvješće iz 2021. koje je provelo Election Integrity Partnership na Sveučilištu Stanford pokazalo je da su od gotovo 4800 označenih stavki tehnološke platforme poduzele radnje na 35 posto — ili uklanjanjem, označavanjem ili mekim blokiranjem govora, što znači da su korisnici mogli vidjeti sadržaj samo nakon što su zaobišli ekran upozorenja. Istraživanje je provedeno “uz konzultacije s CISA-om”, Agencijom za kibernetičku sigurnost i sigurnost infrastrukture.
Prije izbora 2020., tehnološke kompanije uključujući Twitter, Facebook, Reddit, Discord, Wikipediu, Microsoft, LinkedIn i Verizon Mediu sastajale su se na mjesečnoj bazi s FBI-em, CISA-om i drugim predstavnicima vlade. Prema NBC Newsu, sastanci su bili dio inicijative, koja je još uvijek u tijeku, između privatnog sektora i vlade da se raspravlja o tome kako će se tvrtke nositi s dezinformacijama tijekom izbora.
Policijski nadzor dezinformacija
Pojačani napori protiv dezinformiranja započeli su 2018. nakon visokoprofilnih incidenata hakiranja američkih tvrtki, kada je Kongres usvojio, a predsjednik Donald Trump potpisao Zakon o Agenciji za kibernetičku sigurnost i sigurnost infrastrukture, formirajući novo krilo DHS-a posvećeno zaštiti kritične nacionalne infrastrukture. Izvješće Ureda glavnog inspektora DHS-a iz kolovoza 2022. ocrtava ubrzani pomak prema policijskom nadzoru dezinformacija.
CISA se od samog početka hvalila “razvijenom misijom” praćenja rasprava na društvenim mrežama dok je “usmjeravala zabrinutost zbog dezinformacija” na platforme privatnog sektora.
Godine 2018. tadašnja tajnica DHS-a Kirstjen Nielsen osnovala je Radnu skupinu za suzbijanje stranog utjecaja kako bi odgovorila na izborne dezinformacije. Radna skupina, koja je uključivala članove CISA-e kao i Ureda za obavještajne poslove i analizu, generirala je “obavještajne podatke o prijetnjama” o izborima i obavijestila platforme društvenih medija i policiju. U isto vrijeme, DHS je počeo obavještavati tvrtke društvenih medija o dezinformacijama vezanim uz glasovanje koje se pojavljuju na društvenim platformama.
Godine 2019. DHS je stvorio zaseban entitet pod nazivom Ogranak za strani utjecaj i uplitanje kako bi generirao detaljnije obavještajne podatke o dezinformacijama, pokazuje izvješće glavnog inspektora. Te je godine njegovo osoblje naraslo na 15 zaposlenih s punim i skraćenim radnim vremenom posvećenih analizi dezinformacija. Godine 2020. fokus dezinformacija proširio se na Covid-19, prema Procjeni domovinske prijetnje koju je izdao vršitelj dužnosti tajnika Chad Wolf.
Ovaj je aparat prestao raditi tijekom izbora 2020., kada je CISA počela surađivati s drugim članovima američke obavještajne zajednice. Osoblje Ureda za obavještajne poslove i analizu sudjelovalo je na “tjednim telekonferencijama za koordinaciju aktivnosti Obavještajne zajednice u borbi protiv dezinformacija povezanih s izborima”. Prema izvješću IG-a, sastanci su se od izbora nastavili održavati svaka dva tjedna.
Suprotstavljaju se svim vrstama dezinformacija
E-pošta između službenika DHS-a, Twittera i Centra za internetsku sigurnost ocrtava postupak za takve zahtjeve za uklanjanje tijekom razdoblja do studenog 2020. Bilješke sa sastanka pokazuju da bi tehnološke platforme bile pozvane da „obrade izvješća i daju pravovremene odgovore, uključujuću uklanjanje prijavljenih dezinformacija s platforme gdje je to moguće.” U praksi je to često značilo da su državni izborni dužnosnici slali primjere potencijalnih oblika dezinformacija CISA-i, koja bi ih zatim prosljeđivala tvrtkama društvenih medija na odgovor.
Pod predsjednikom Joeom Bidenom nastavljeno je pomicanje fokusa na dezinformacije. U siječnju 2021. CISA je zamijenio Radnu skupinu za suzbijanje stranog utjecaja s timom za “Misinformacije, dezinformacije i zlonamjerne informacije” (MDM), koji je stvoren “kako bi promicao veću fleksibilnost za fokusiranje na opći MDM”. Do sada se opseg napora proširio izvan dezinformacija koje su proizvele strane vlade i uključio je domaće verzije. Tim MDM-a, prema jednom dužnosniku CISA-e u citiranom u izvješću IG-a, “suprotstavlja se svim vrstama dezinformacija, kako bi reagirao na trenutne događaje.”
Jen Easterly, Bidenova direktorica CISA-e, brzo je jasno dala do znanja da će nastaviti preusmjeravati resurse u agenciji za borbu protiv širenja opasnih oblika informacija na društvenim medijima. “Moglo bi se tvrditi da se bavimo kritičnom infrastrukturom, a najkritičnija infrastruktura je naša kognitivna infrastruktura, tako da je izgradnja te otpornosti na misinformacije i dezinformacije, mislim, nevjerojatno važna”, rekla je Easterly na konferenciji u studenom 2021.
Domena CISA-e postupno se proširila kako bi obuhvatila više predmeta za koje vjeruje da predstavljaju kritičnu infrastrukturu. Prošle je godine The Intercept izvijestio o postojanju niza terenskih obavještajnih izvješća DHS-a u kojima se upozorava na napade na mobilne tornjeve, koje povezuje s teoretičarima zavjere koji vjeruju da 5G tornjevi šire Covid-19. U jednom obavještajnom izvješću istaknuto je da te teorije zavjere “potiču napade na komunikacijsku infrastrukturu”.
Sprječavanje “krivih trendova”
CISA je branila svoja rastuća tijela za praćenje društvenih medija, navodeći da “jednom kada CISA obavijesti platformu društvenih medija o dezinformacijama, platforma društvenih medija može samostalno odlučiti hoće li ukloniti ili izmijeniti objavu.” No, kako pokazuju dokumenti otkriveni tužbom u Missouriju, cilj CISA-e je učiniti platforme osjetljivijima na njihove prijedloge.
Krajem veljače, Easterly je poslala SMS Matthewu Mastersonu, predstavniku Microsofta koji je prije radio u CISA-i, u kojem je kazala da “pokušava agenciju dovesti na mjesto gdje FBI može raditi s platformama kako bi bolje razumjeli krive/neispravne trendove kako bi ih relevantne agencije mogle pokušati spriječiti.”
Zapisnici sa sastanaka Savjetodavnog odbora za kibernetičku sigurnost CISA-e, glavnog pododbora koji se bavi politikom dezinformacija u CISA-i, pokazuju stalni napor da se proširi opseg alata agencije za sprječavanje dezinformacija.
U lipnju je isti DHS savjetodavni odbor CISA-e — koji uključuje voditeljicu Twittera za pravnu politiku, povjerenje i sigurnost Vijayu Gadde i profesoricu Kate Starbird sa Sveučilišta u Washingtonu — sastavio izvješće direktoru CISA-e pozivajući na ekspanzivnu ulogu agencije u oblikovanju “informacijskog ekosustava”. Izvješće poziva agenciju da pomno prati “platforme društvenih medija svih veličina, mainstream medije, kabelske vijesti, hiperstranačke medije, talk radio i druge internetske izvore”. Tvrdili su da agencija mora poduzeti korake kako bi zaustavila “širenje lažnih i pogrešnih informacija”, s fokusom na informacije koje potkopavaju “ključne demokratske institucije, poput sudova, ili drugih sektora poput financijskog sustava ili javne zdravstvene mjere.”
Kako bi se postigli ovi široki ciljevi, navodi se u izvješću, CISA bi trebala ulagati u vanjska istraživanja kako bi se procijenila “učinkovitost intervencija”, posebno s istraživanjem koje ispituje kako se navodnim dezinformacijama može suprotstaviti i koliko se brzo poruke šire. Geoff Hale, direktor Inicijative za sigurnost izbora pri CISA-i, preporučio je korištenje neprofitnih organizacija trećih strana za razmjenu informacija kao “čiste kuće za informacije kako bi se izbjegla pojava vladine propagande”.
Upravni odbor za dezinformacije
Prošlog četvrtka, odmah nakon što je milijarder Elon Musk dovršio preuzimanje Twittera, Gadde je otpuštena iz tvrtke.
Međutim, Bidenova administracija pokušala je nastaviti dio ove infrastrukture u travnju 2022., otvaranjem Upravnog odbora za dezinformacije. Točne funkcije odbora i način na koji bi on postigao svoj cilj definiranja i borbe protiv MDM-a nikada nisu razjašnjeni.
Odbor se odmah suočio s reakcijom cijelog političkog spektra. “Tko od nas misli da bi vlada trebala u svom popisu poslova dodati posao utvrđivanja što je istina, a što dezinformacija? A tko misli da je vlada sposobna reći istinu?” napisao je medijski kritičar lista Politico Jack Shafer. “Naša vlada proizvodi laži i dezinformacije u industrijskim razmjerima i uvijek je tako. Pretjerano klasificira vitalne informacije kako bi spriječio vlastite građane da postanu mudriji. Tisuće novinarskih pomoćnika plaćeni su da se igraju skrivanja činjenica.”
Tajnik DHS-a Alejandro Mayorkas aludirao je na širok opseg napora agencije u dezinformiranju kada je rekao senatskom Odboru za domovinsku sigurnost i vladine poslove da je uloga odbora – koji je do tog trenutka degradiran na “radnu skupinu” – “zapravo razviti smjernice, standarde, zaštitne ograde kako bi se osiguralo da posao koji traje već gotovo 10 godina ne krši prava ljudi na slobodu govora, prava na privatnost, građanska prava i građanske slobode.”
“Iskreno govoreći, bilo je prilično uznemirujuće”, dodao je, “da rad na dezinformiranju koji je godinama bio u tijeku u različitim neovisnim upravama nije bio vođen zaštitnim ogradama.”
Unatoč ukidanju odbora vladini napori ne samo da su nastavljeni nego i prošireni
DHS je naposljetku ukinuo Upravni odbor za dezinformacije u kolovozu. Dok su zagovornici slobode govora navijali za raspuštanje odbora, drugi vladini napori za iskorjenjivanje dezinformacija ne samo da su nastavljeni, već su prošireni i na dodatne pod-agencije DHS-a kao što je Carina i zaštita granica, koja “određuje jesu informacije o komponenti koje će se širiti društvenim platformama poput Facebooka i Twittera točne.” Ostale agencije poput imigracijske i carinske službe, Uprave za znanost i tehnologiju (čije odgovornosti uključuju “utvrđivanje jesu li računi na društvenim mrežama bili botovi ili ljudi i kako kaos uzrokovan botovima utječe na ponašanje”) i Tajna služba također su proširile svoj djelokrug na dezinformacije, prema izvješću glavnog inspektora.
Nacrt DHS-ovog Četverogodišnjeg pregleda domovinske sigurnosti za 2022. koji je pregledao The Intercept također potvrđuje da DHS smatra pitanje borbe protiv misinformacija i dezinformacija sve većim dijelom svojih temeljnih dužnosti. Dok “protuterorizam ostaje prva i najvažnija misija Ministarstva”, napominje se, “rad agencije na ovim misijama se razvija i dinamičan je” i sada se mora prilagoditi terorističkim prijetnjama “pojačanim misinformacijama i dezinformacijama koje se šire online” uključujući od “domaćih nasilnih ekstremista.”
Kako bi se to postiglo, nacrt četverogodišnje revizije poziva DHS da “iskoristi naprednu tehnologiju analize podataka i angažira i obučava kvalificirane stručnjake da bolje razumiju kako akteri prijetnji koriste internetske platforme za uvođenje i širenje toksičnih narativa namijenjenih poticanju nasilja, kao i za rad s nevladinim organizacijama i drugim dijelovima civilnog društva kako bismo izgradili otpornost na utjecaje lažnih informacija.”
Kritičnu infrastrukturu uključuje povjerenje vladi, financijska tržišta..
Široka definicija “aktera prijetnji” koji predstavljaju rizike za nejasno definiranu kritičnu infrastrukturu – područje široko poput povjerenja u vladu, javno zdravstvo, izbore i financijska tržišta – zabrinulo je građanske libertarijance. “Bez obzira na vašu političku pripadnost, svi mi imamo dobar razlog za zabrinutost zbog nastojanja vlade da izvrši pritisak na platforme privatnih društvenih medija da donesu odluke vlade o tome koji sadržaj možemo vidjeti na internetu”, rekao je Adam Goldstein, potpredsjednik istraživanja pri FIRE-u.
“Svi vladini zahtjevi platformama društvenih medija da pregledaju ili uklone određeni sadržaj,” dodao je, “trebali bi biti upućeni s iznimnom transparentnošću.”
Širenje DHS-a na misinformacije, dezinformacije i zlonamjerne informacije predstavlja važnu stratešku preinaku za agenciju, koja je osnovana 2002. kao odgovor na napade 11. rujna kao bedem za koordinaciju obavještajnih i sigurnosnih operacija u cijeloj vladi. U isto vrijeme, FBI je rasporedio tisuće agenata da se usredotoče na protuterorističke napore, kroz izgradnju mreža doušnika i obavještajnih operacija osmišljenih za sprječavanje sličnih napada.
Ali tradicionalni oblici terorizma, koje predstavljaju skupine poput Al Qaide, razvili su se s porastom društvenih medija, a skupine poput Islamske države koriste platforme poput Facebooka za regrutiranje i radikaliziranje novih članova. Nakon početne nevoljkosti, divovi društvenih medija blisko su surađivali s FBI-em i DHS-om kako bi pomogli u praćenju i uklanjanju računa povezanih s ISIS-om.
Ravnatelj FBI-a James Comey rekao je Senatskom odboru za obavještajna pitanja da se agencije za provođenje zakona moraju brzo “prilagoditi i suočiti s izazovima” koje predstavljaju terorističke mreže koje su se pokazale vještima u prisluškivanju društvenih medija. Obavještajne agencije podržale su nove startupove osmišljene za praćenje golemog protoka informacija preko društvenih mreža kako bi bolje razumjeli narative u nastajanju i rizike.
Evolucija dužnosti i strukture DHS-a nikada nije službeno odobrena
“Ministarstvo nije u potpunosti ponovno ovlašteno od svog osnutka prije više od petnaest godina,” upozorio je Senatski odbor za domovinsku sigurnost 2018. “Kako se krajolik prijetnji nastavlja razvijati, Odjel je prilagodio svoju organizaciju i aktivnosti za rješavanje prijetnji u nastajanju i zaštitu SAD-a. Ova evolucija dužnosti i organizacije Odjela, uključujući strukturu i djelovanje Glavnog ureda DHS-a, nikada nije kodificirana u statutu.”
Kasniji vojni poraz snaga ISIS-a u Siriji i Iraku, zajedno s povlačenjem iz Afganistana, ostavio je aparat domovinske sigurnosti bez cilja. U međuvremenu je u diskurs ušla nova prijetnja. Optužbe da su ruski agenti na Facebooku ubacili dezinformacije koje su izbore 2016. odvele u korist Donalda Trumpa rezultirale su FBI-jevim formiranjem Radne skupine za strani utjecaj, tima posvećenog sprječavanju stranog uplitanja u američke izbore.
Prema zapisniku sa sastanka DHS-a iz ožujka, FBI-jeva radna skupina za inozemni utjecaj ove godine uključuje 80 pojedinaca koji su usredotočeni na suzbijanje “subverzivnih podataka koji se koriste za zabijanje klina između stanovništva i vlade”.
“Ministarstvo će predvoditi inicijative za podizanje svijesti o kampanjama dezinformiranja usmjerenim na zajednice u Sjedinjenim Državama, pružajući građanima alate potrebne za prepoznavanje i zaustavljanje širenja informacijskih operacija namijenjenih promicanju radikalizacije do nasilnog ekstremizma ili mobilizacije do nasilja”, rekao je Kevin McAleenan, vršitelj dužnosti tajnika DHS-a u rujnu 2019.
Službenik zadužen za praćenje stranih obavještajaca premješten na praćenje društvenih mreža tijekom prosvjeda zbog smrti Georgea Floyda
DHS je također počeo proširivati svoj nadzor kako bi uključio široku lepezu domaćih aktera koji se smatraju potencijalnim izvorima radikalizacije. Službenik FBI-a s kojim je razgovarao The Intercept opisao je kako je u ljeto 2020., usred prosvjeda protiv Georgea Floyda, prebačen sa svog uobičajenog posla suprotstavljanja stranim obavještajnim službama na praćenje američkih računa na društvenim mrežama. (Službenik, neovlašten javno govoriti, opisao je preraspodjelu pod uvjetom da ostane anoniman.)
A dopis iz lipnja 2020. s naslovom “Akcije za rješavanje prijetnje koju predstavljaju domaći teroristi i drugi domaći ekstremisti” koji je središnjica DHS-a pripremila za Wolfa, Trumpovog vršitelja dužnosti tajnika DHS-a, ocrtava planove za “proširenje dijeljenja informacija s tehnološkim sektorom” kako bi poslužili za “identificiranje kampanja dezinformiranja koje koriste akteri DT-a [domaćeg terorizma] za poticanje nasilja protiv infrastrukture, etničkih, rasnih ili vjerskih skupina ili pojedinaca.” U memorandumu se opisuju planovi za suradnju s partnerima iz privatnog tehnološkog sektora na dijeljenju neklasificiranih obavještajnih podataka DHS-a o “DT akterima i njihovim taktikama” kako bi platforme mogle “učinkovito koristiti vlastite alate za provođenje korisničkih ugovora/uvjeta usluge i uklanjanje DT sadržaja.”
Širi prioritet: Jačanje vjere u vladu
Biden je također dao prioritet takvim naporima. Prošle je godine Bidenova administracija objavila prvu Nacionalnu strategiju za borbu protiv domaćeg terorizma. Strategija je identificirala “širi prioritet: jačanje vjere u vladu i rješavanje ekstremne polarizacije, potaknute krizom misinformacija i dezinformacija koje se često kanaliziraju putem platformi društvenih medija, što može razdvojiti Amerikance, a neke dovesti do nasilja”.
“Radimo s istomišljeničkim vladama, civilnim društvom i tehnološkim sektorom kako bismo se pozabavili terorističkim i nasilnim ekstremističkim sadržajem na internetu, uključujući kroz inovativnu istraživačku suradnju”, nastavlja se u strateškom dokumentu, dodajući da se administracija “bavi krizom misinformacija i dezinformacija, često kanaliziranih putem društvenih i drugih medijskih platformi, koje mogu potaknuti ekstremnu polarizaciju i dovesti neke pojedince do nasilja.”
Prošle godine, visoka dužnosnica FBI-a za borbu protiv terorizma našla se na meti kritika kada je lažno zanijekala Kongresu da FBI nadzire društvene medije Amerikanaca te je stoga propustila prijetnje koje su dovele do napada na američki Kapitol 6. siječnja 2021. FBI je zapravo je potrošio milijune dolara na softver za praćenje društvenih medija kao što su Babel X i Dataminr. Prema službenim smjernicama ureda, ovlaštene aktivnosti uključuju “proaktivno surfanje internetom kako bi se pronašle javno dostupne web stranice i usluge putem kojih se otvoreno odvija novačenje od strane terorističkih organizacija i promicanje terorističkih zločina”.
Dužnosnik FBI-ja prebačen s praćenja terorizma na praćenje “desničarskih online razgovora”
Drugi dužnosnik FBI-a, časnik združene operativne skupine za terorizam, opisao je za The Intercept kako je ove godine prebačen iz Uredovog odjela za međunarodni terorizam, gdje su primarno radili na slučajevima koji su uključivali Al Qaidu i skupinu Islamska država, u domaći odjel za terorizam da istražuje Amerikance , uključujući protuvladine pojedince kao što su rasno motivirani nasilni ekstremisti, suvereni građani, milicije i anarhisti. Oni rade na tajnoj osnovi na mreži kako bi prodrli u chat sobe društvenih mreža, online forume i blogove kako bi otkrili, ušli, razbili i ometali postojeće i nove terorističke organizacije putem online foruma, soba za chat, oglasnih ploča, blogova, web stranica i društvenih mreža, rekao je dužnosnik FBI-a, koji nije imao dopuštenje za službeni razgovor .
Zakon o privatnosti iz 1974., donesen nakon skandala Watergate, ograničava vladino prikupljanje podataka o Amerikancima koji ostvaruju svoja prava iz Prvog amandmana, jamstvo za koje su skupine za građanske slobode tvrdile da ograničava mogućnost DHS-a i FBI-a da se uključe u nadzor američkog političkog govora izraženog na društvenm medijima. Statut, međutim, zadržava iznimke za informacije prikupljene u svrhu kaznene istrage ili istrage za provođenje zakona.
“Nema posebnih zakonskih ograničenja za FBI-evo korištenje društvenih medija”, izjavila je za The Intercept Faiza Patel, viša direktorica programa za slobodu i nacionalnu sigurnost Centra za pravdu Brennan. “Smjernice glavnog državnog odvjetnika dopuštaju agentima da pogledaju društvene medije prije nego što uopće dođe do bilo kakve istrage. Tako da je tamo vani neka vrsta Divljeg zapada.”
Prvi dužnosnik FBI-a, s kojim je The Intercept razgovarao 2020. usred nereda Georgea Floyda, požalio se na skretanje prema neovlaštenom praćenju Amerikanaca govoreći: “Čovječe, više uopće ne znam što je legalno.”
Laptop Huntera Bidena pokazuje kako stvari stoje
U retrospektivi, New York Post izvješćujući o sadržaju prijenosnog računala Huntera Bidena uoči izbora 2020. pruža razjašnjavajuću studiju slučaja o tome kako to funkcionira u sve više stranačkom okruženju.
Velik dio javnosti ignorirao je izvješće ili je pretpostavio da je lažno, jer je više od 50 bivših obavještajnih dužnosnika optužilo da je priča o prijenosnom računalu bila kreacija “ruske dezinformacijske” kampanje. Glavni mediji bili su potaknuti tvrdnjama o uplitanju u izbore 2016. – i, svakako, Trump je pokušao upotrijebiti prijenosno računalo kako bi poremetio Bidenovu kampanju. Twitter je na kraju zabranio poveznicu na izvješće New York Posta o sadržaju prijenosnog računala tijekom ključnih tjedana koji su prethodili izborima. Facebook je također ugušio mogućnost korisnika da pogledaju priču.
Posljednjih mjeseci pojavila se jasnija slika utjecaja vlade.
U podcastu Joea Rogana u kolovozu, izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg otkrio je da je Facebook ograničio dijeljenje izvješća New York Posta nakon razgovora s FBI-em. “Ovdje je pozadina da nam je FBI došao – nekim ljudima iz našeg tima – i rekli, ‘Hej, samo da znate, trebali biste biti na visokom stupnju pripravnosti jer je bilo puno ruske propagande na izborima 2016.’ “, rekao je Zuckerberg Roganu. FBI im je rekao, otkrio je Zuckerberg, “‘Obaviješteni smo da će zapravo biti neke vrste objave.'” Kad je priča u Postu izašla u listopadu 2020., Facebook je mislio da se “uklapa u obrazac” na koji im je FBI rekao da pripaze.
Zuckerberg žali što je poslušao lažno upozorenje FBI-ja
Zuckerberg je rekao da žali zbog te odluke, kao i Jack Dorsey, tadašnji izvršni direktor Twittera. Unatoč tvrdnjama da je sadržaj prijenosnog računala krivotvoren, Washington Post je potvrdio da su barem neki od e-mailova na prijenosnom računalu autentični. New York Times je potvrdio autentičnost e-poruka s prijenosnog računala — od kojih su mnoge citirane u izvornom izvješću New York Posta iz listopada 2020. — koje su tužitelji ispitali u sklopu istrage Ministarstva pravosuđa o tome je li predsjednikov sin prekršio zakon u nizu pitanja , uključujući pranje novca, kaznena djela povezana s porezom i registraciju stranog lobija.
Dokumenti podneseni saveznom sudu u sklopu tužbe od strane državnih odvjetnika Missourija i Louisiane dodaju sloj novih detalja Zuckerbergovoj anegdoti, otkrivajući da su dužnosnici koji su predvodili pritisak da se proširi doseg vlade na dezinformacije također igrali tihu ulogu u oblikovanju odluka društvenih medija oko priče New York Posta.
Prema evidenciji podnesenoj saveznom sudu, dva prethodno neimenovana agenta FBI-a — Elvis Chan, specijalni agent FBI-a u terenskom uredu u San Franciscu, i Dehmlow, šef odjela FBI-jeve Radne skupine za strani utjecaj — bili su uključeni u komunikaciju na visokoj razini koja navodno “dovela do Facebookovog potiskivanja” izvještaja iz New York Posta.
Priča o prijenosnom računalu Huntera Bidena bila je samo najistaknutiji primjer pritiska agencija za provođenje zakona na tehnološke tvrtke. U mnogim slučajevima računi na Facebooku i Twitteru koje su DHS ili njegovi partneri označili kao opasne oblike dezinformacija ili potencijalnog stranog utjecaja očito su bili parodijski računi ili računi bez praktički nikakvih sljedbenika ili utjecaja.
U svibnju je glavni državni odvjetnik Missourija Eric Schmitt preuzeo vodstvo u podnošenju tužbe za borbu protiv onoga što smatra sveobuhvatnim naporima Bidenove administracije da izvrši pritisak na tvrtke društvenih medija da moderiraju određene oblike sadržaja koji se pojavljuju na njihovim platformama.
Pokušaj kontrole slobode privatnog rzgovora
U tužbi se navode napori cijele vlade da cenzurira određene priče, posebno one povezane s pandemijom. Također imenuje više agencija širom vlade koje su sudjelovale u naporima za praćenje govora i “otvorenog dogovora” između administracije i tvrtki društvenih medija. Identificira, na primjer, e-poštu između dužnosnika Nacionalnog instituta za zdravlje, uključujući dr. Anthonyja Faucija, i Zuckerberga na početku pandemije te otkriva tekuće rasprave između viših dužnosnika Bidenove administracije i rukovoditelja Mete o razvoju politika moderiranja sadržaja na niz pitanja, uključujući pitanja vezana uz izbore i cjepiva.
Odvjetnici Bidenove administracije odgovorili su na sudu tvrdeći da tužiteljima nedostaje legitimacija i da su tvrtke društvenih medija provodile politiku moderiranja sadržaja na vlastitu volju, bez ikakvog “prisilnog” utjecaja vlade. Dana 21. listopada, sudac koji predsjedava slučajem odobrio je odvjetnicima da smijene Faucija, službenike CISA-e i stručnjake za komunikacije iz Bijele kuće.
Iako tužba ima jasnu stranačku orijentaciju, upirući prstom u Bidenovu administraciju zbog navodnog pokušaja kontrole privatnog govora, mnogi sudski pozivi traže informacije koje sežu u Trumpovu eru i daju prozor u apsurdnost tekućih nastojanja.
“Sve je više dokaza da dužnosnici zakonodavne i izvršne vlasti koriste društvene mreže za cenzuru putem surogata”, rekao je Jonathan Turley, profesor prava na Sveučilištu George Washington, koji je pisao o tužbi. “Aksiom je da vlada ne može neizravno činiti ono što joj je zabranjeno izravno. Ako vladini dužnosnici usmjeravaju ili omogućuju takvu cenzuru, to postavlja ozbiljna pitanja glede Prvog amandmana.”
“Da je strana autoritarna vlada poslala ove poruke nema sumnje da bismo to nazvali cenzurom”
Tijekom izbora 2020. Ministarstvo domovinske sigurnosti je u e-poruci dužnosniku na Twitteru proslijedilo informacije o potencijalnoj prijetnji za kritičnu infrastrukturu SAD-a, pozivajući se na upozorenja FBI-a, u ovom slučaju o računu koji bi mogao ugroziti integritet izbornog sustava.
Dotični korisnik Twittera imao je 56 sljedbenika, zajedno s biografijom u kojoj je pisalo “pošaljite nam svoje lokacije dućana marihuane (ku*ke se ljute, ali ovo je parodijski račun)”, ispod slike “Blucifera”, demonskog konja visokog 32 stope na ulazu u međunarodnu zračnu luku Denver.
“Nismo sigurni postoji li bilo kakva radnja koja se može poduzeti, ali htjeli smo ih označiti za razmatranje”, napisao je državni dužnosnik u e-pošti, prosljeđujući druge primjere računa koji bi se mogli zamijeniti sa službenim vladinim entitetima. Predstavnik Twittera je odgovorio: “Reagirat ćemo. Hvala vam.”
Svaki e-mail u dopisci nosio je izjavu o odricanju od odgovornosti da agencija “niti ima niti traži mogućnost uklanjanja ili uređivanja informacija koje su dostupne na društvenim mrežama”.
Ta izjava, međutim, zabrinjava zagovornike slobode govora, koji primjećuju da agencija pokušava zaobići Prvi amandman vršeći stalni pritisak na tvrtke društvenih medija u privatnom sektoru. “Kad vlada nešto predloži, nije teško skinuti baršunastu rukavicu, a vi dobijete nadmoćnu snagu”, rekao je Adam Candeub, profesor prava na Sveučilištu Michigan State. “I smatrao bih takve radnje, osobito kada su birokratizirane, kao u biti državnu akciju i dosluh vlade s platformama.”
“Da je strana autoritarna vlada poslala ove poruke,” primijetila je Nadine Strossen, bivša predsjednica Američke udruge za građanske slobode, “nema sumnje da bismo to nazvali cenzurom.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
