Žene čine većinu svjetskog stanovništva i njihova uloga u prevenciji i rješavanju sukoba trebala bi biti veća, rekla je u nedjelju hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić koja je u Torontu na neformalnom skupu G7 govorila o hrvatskom iskustvu rata i mirne reintegracije Podunavlja.
Kanada, koja u 2018. predsjeda G7, skupinom sedam najrazvijenijih zemalja svijeta, u prioritete svog predsjedanja uvrstila je ravnopravnost i osnaživanje žena kao ključnog faktora u izgradnji mira, smanjenju siromaštva i ekonomskog rasta, a Hrvatska je bila jedna od sedam država pozvanih izvan formata G7, rekla je hrvatska ministrica.
“Žene čine većinu svjetskog stanovništva i utoliko bi u situacijama konflikta i prevencije konflikta njihova uloga trebala biti veća”, rekla je ministrica novinarima. To posebno vrijedi za Afriku gdje ima mnogo sukoba, rekla je Pejčinović Burić.
Hrvatska ministrica bila je jedina izvan G7 koja dolazi iz Europe, a ostale kolegice su iz Ekvadora, Gane, Gvatamale, Jamajke, Kolumbije i Paname.
To je “veliko priznanje”, smatra Pejčinović Burić koja je govorila o ratnom iskustvu Hrvatske, o ulozi žena u mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja gdje su žene u tim pregovorima imale vrlo važnu ulogu.
U pogledu ravnopravnosti spolova u današnjoj Hrvatskoj ministrica je rekla da je zakonski, institucionalno, ali i u praksi učinjen “impresivan napredak”.
Žene u Hrvatskoj sudjeluju u obrambenim snagama, u sigurnosnom sektoru već je 40 posto žena, a u diplomaciji žene kad je riječ o donošenju odluka sudjeluju s 50 posto, rekla je.
Pejčinović Burić je ocijenila da treba još raditi na tome da broj veleposlanica Hrvatske u svijetu bude izjednačen s muškarcima.
Hrvatska ministrica u subotu je sudjelovala na neformalnoj večeri koju je priredila kanadska kolegica Chrystia Freeland. Za tu je večer kazala da je bila generalna proba za skup koji će se održati uoči zasjedanja Opće skupštine UN-a, 21 i 22. rujna u Kanadi no tada će na sastanak biti pozvane ministrice vanjskih poslova iz svih zemalja svijeta.
“Žene čine većinu svjetskog stanovništva i jasno je da ako se zanemari njihovo znanje, energija, iskustvo, ukupni svjetski napredak pati”, rekla je Pejčinović Burić.
Zato je najvažniji zaključak bio da treba nastaviti raditi na jačem uključivanju žena kako bi svijet postao bolje mjesto za život i svijet u kojem će biti manje konflikta.
Obećavajuće zvuči da je Francuska, koja će iduće godine predsjedati skupinom G7, već najavila da će temu osnaživanja žena također uključiti u svoju agendu, rekla je ministrica.
Pejčinović Burić: Vulinove izjave ne pridonose razvoju boljih odnosa sa Srbijom
Službeni Zagreb želi da odnosi sa Srbijom budu bolji , a izjave kakve daje srbijanski ministar Aleksandar Vulin zaista nisu one koje mogu pridonijeti takvom razvoju, rekla je u nedjelju šefica hrvatske diplomacije Marija Pejčinović Burić, koja trenutno boravi u Torontu gdje je sudjelovala na sastanku ministara vanjskih poslova G7 skupine sa sedam ministrica vanjskih poslova svijeta.
“Mi moramo braniti dignitet hrvatske države”, rekla je ministrica u Torontu zamoljena da objasni priopćenje kojim je njezino ministarstvo proglasilo srbijanskog ministra obrane Aleksandra Vulina nepoželjnom osobom.
Vulin je najavljivao da će u nedjelju posjetiti područje Jasenovca i da o njegovu dolasku u Hrvatsku “može odlučiti vrhovni zapovjednik Vojske Republike Srbije, gospodin Aleksandar Vučić, a nikako o tome ne mogu odlučivati hrvatski ministri”.
Nakon te izjave hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputilo je notu srbijanskom veleposlanstvu u Zagrebu u kojoj je osudilo tu izjavu i navelo da Vulin do daljnjega nije dobrodošao.
“Želimo da odnosi sa Srbijom budu bolji (…) da rješavamo otvorena pitanja, a izjave kakve daje Vulin zaista nisu one koje mogu pridonijeti takvom razvoju”, rekla je.
Hrvatska se zalaže za bolje odnose sa Srbijom, ali u tom boljem odnosu obje strane se moraju međusobno uvažavati i ne provocirati, rekla je. “Nažalost, ministar Vulin nije osoba koja može tome pridonijeti”, rekla je Pejčinović Burić.
U spomen-području Jasenovac u nedjelju je održana službena komemoracija žrtvama koncentracijskog logora, pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, u spomen na 22. travnja 1945. i proboj 600 logoraša, od kojih je preživjelo njih stotinjak.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
