Na svečanosti kojoj su prisustvovali Porfirije i Joanikije, Kusturica primio “svetosavsku povelju”, pa napao Katoličku crkvu

Kusturica
Foto: snimka zaslona

Redatelj Emir Kusturica primio je u četvrtak “Svetosavsku povelju” Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva (SPKD) “Prosvjeta” u kripti Hrama Svetog Save u Beogradu. Tom prilikom nazvali su ga “najvećim srpskim redateljem”. Svečanosti su prisustvovali patrijarh srpski Porfirije, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i članovi Sinoda Srpske pravoslavne crkve, te mnogi drugi, kako prenose srbijanski mediji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kusturica je potom u govoru napao Katoličku crkvu, te je ustvrdio da je rat u Ukrajini rat protiv pravoslavlja.

Upleo i Gruziju

S publikom je podijelio i to da je gledao dokumentarni film o biolaboratorijima uništenim u Ukrajini “koji su bili sijači smrti”.

“Ljudima nije jasno kako se covid neprekidno vraća, a izgleda da je to ručni rad, manufaktura koja je prvo zasijana u Gruziji gdje se na laboratorije troši 20 milijuna dolara godišnje. Istina je da ovaj rat koji je počeo, ratni sukob ili intervencija, sigurno imaju predigru u mnogim motivima koje će povijesna znanost tek otkriti, ali je istina da se sa litrom covida može zaraziti čitav grad”, izjavio je redatelj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osvrnuo se i na knjigu Samuela Phillipsa Huntington “Sukob civilizacija”, te rekao da nije čudno što je autor u knjigu uvrstio i rat u Bosni i Hercegovini, jer su u njemu bili prepoznatljivi simptomi sukoba civilizacija.

“Prozelitske radnje katolika”

“Jedino što u našem posljednjem ratu i razvaljivanju Jugoslavije, koji je dokrajčio NATO, nije bilo vremena za prozelitske radnje koje su katolici obavili između 1941. i 1945.”

Kusturicu muči i ovo, kako je rekao:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Svjedoci smo ovde u Srbiji, fabriciranju novih jezika u našem okruženju. Jezicima nikad kraja”, naveo je Kusturica.

Prema njegovim riječima, o religioznosti govore i “slavne litije” u Crnoj Gori.

“Europska zajednica protiv Srpske pravoslavne crkve”

Kusturica tvrdi da je europska zajednica optužila Srpsku pravoslavnu crkvu za njen tradicionalizam i vezu sa Ruskom pravoslavnom crkvom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Rat u Ukrajini, koji je dugo pripreman uz asistenciju Pentagona, zapravo je rat protiv pravoslavlja i svega što jedna autentična kultura predstavlja na putu transhumanizma”, kaže Kusturica.

Podsjetio je da je ruska povjesničarka Natalija Naročnickaja ocijenila da je katolička crkva pala sa slomom Austro-Ugarske, a Kusturica je dodao da je svoju “najmorbidniju točku” imala u pojavi Adolfa Hitlera i nacizma.

SKPD “Prosvjeta” osnovano je 1902. godine u Sarajevu sa ciljem da radi u Bosni i Hercegovini na očuvanju srpske kulture, pisma i jezika. Godine 2015. održana je osnivačka skupština SKPD “Prosvjeta” u Beogradu.

> Kusturica o hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji: ‘Imaju bolje igrače nego Srbija, ali oni slave s Thompsonovim pjesmama’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> (VIDEO) Milorad Dodik i Aleksandar Vučić spremaju ‘filmski mega projekt’ o Jasenovcu kao logoru u kojem je ‘ubijeno 700 000 ljudi’, u projektu sudjeluje i Emir Kusturica?

> Igor Vukić: Zašto se hrvatska država napokon ne suprotstavi propagandi Jasenovca koju vode Kusturica i Greif

Tko je Emir Kusturica?

Emir Kusturica je filmski redatelj, scenarist i glazbenik rođen u Sarajevu 1955. u  muslimanskoj sekularnoj obitelji, a 2005. prešao je na pravoslavlje. Diplomirao je 1978. režiju na FAMU-u u Pragu. Na filmu je debitirao obiteljskom dramom prema romanu Abdulaha Sidrana Sjećaš li se Dolly Bell? (1981., Zlatni lav za debitanta na festivalu u Veneciji), a već idućim filmom, također usredotočenim na probleme mladih i s političkom tematikom, Otac na službenom putu (1985., Zlatna palma u Cannesu i nominacija za Oscara za strani film) uvrstio se među najistaknutije europske redatelje. Taj ugled potvrdio je i sljedećim, također često nagrađivanim filmovima (nagrada za režiju u Cannesu za film Dom za vešanje, 1988), kako piše Hrvatska enciklopedija.

Nakon toga je postao sve poznatiji po ekcesima, a ne po umjetničkom stvaralaštvu. Promijenio je ime u Nemanja i počeo zastupati velikosrpske ideje, te je postao poklonik Slobodana Miloševića.

Netom prije ruske agresije na Ukrajinu, u veljači ove godine, na poziv Sergeija Šojgua, ruskog ministra obrane Kusturica je postao, ni manje ni više, nego glavni direktor Središnjeg akademskog kazališta ruske vojske. Ova ustanova je uglavnom za produkcije ratne i domoljubne tematike. Kusturica je u više navrata javno podržao Vladimira Putina, te je dobio i njegovo odlikovanje.

Češki festival Febiofest Kusturici je oduzeo nagradu festivala Kristijan zato što je uoči napada Rusije na Ukrajinu prihvatio voditi Središnje akademsko kazalište ruske vojske. Ovu je nagradu Kusturica dobio za doprinos svjetskoj kinematografiji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.