Nestanak zrakoplova ne letu MH370 je zagonetka i godinu kasnije

I godinu dana od nestanka zrakoplova Malaysia Airlinesa na letu od Kuala Lumpura do Pekinga ta je nesreća i dalje nerješiva zagonetka.

Iako su se udaljene i nemirne vode južnog Indijskog oceana detaljno pretraživale, istražitelji nisu pronašli letjelicu koja je prije godinu nestala bez traga.

Nemogućnost da se locira zrakoplov, koji je nestao 8. ožujka sat vremena nakon polijetanja iz zračne luke u Kuala Lumpuru, otvorio je put brojnim teorijama zavjere.

Kelly Wen (30), jedna je iz skupine kineskih državljana, članova obitelji stradalih koji su prošli mjesec otišli u Kuala Lumpur tražiti odgovore o nestalom zrakoplovu. Tvrdi da se sumnje i teorije zavjere gomilaju jer vlasti nisu iskrene u informiranju javnosti o onome što znaju o nesreći. “Mnogo je pitanja bez odgovora”, rekla je agenciji dpa.

Wen, čiji je suprug bio među 239 putnika u nestalom zrakoplovu, kaže kako joj nije jasno zašto se malezijska vlada požurila proglasiti sve putnike i članove posade mrtvima iako letjelica nije pronađena.

Svaka teorija ima dobre i slabe točke

Jinag Hui (41), kojem je 70-godišnja majka bila na letu MH370, ne može sakriti sumnju da se potraga vodila na pogrešnom mjestu. Dodaje da Malezija ne može izbjeći odgovornost da otkrije što se zbilo sa zrakoplovom. “Proglašenje naših voljenih mrtvima neće nam donijeti mir. Zrakoplov se mora pronaći. Moramo znati što se dogodilo”, tvrdi.

Teoretičari zavjera brzo su iskoristili situaciju. Američki pisac Jeff Wise u veljači je u časopisu “New York” objavio da je zrakoplov otet po naredbi ruskog predsjednika Vladimira Putina i da se nalazi u ruskoj vojnoj bazi u Kazahstanu. Ova i druge, manje ili više fantastične teorije imaju zajednički nedostatak – vrlo slabe argumente.

Konvencionalniji pravci istrage ustredočeni su na ljude u zrakoplovu, uključujući pilota. Dokumentarac National Geographica sugerira da je zrakoplov namjerno skrenut s rute i upire prstom u kapetana Zaharieja Shaha Ahmada kao vjerojatnog krivca.

Malezijski policijski izvor koji je želio ostati neimenovan, međutim, tvrdi da istražitelji nisu našli dokaze koji bi pilota povezali s nestankom zrakoplova. “Nismo pronašli ništa što bi bilo koga, uključujući kapetana, pretvorilo u osumnjičenika ili osumnjičenike”, rekao je.

Kapetanov kolega, koji je želio da ga se navodi samo kao Muhameda, razočaran je uratkom National Geographica. “Kapetan Zaharie je bio ispravan čovjek koji ne bi učinio ništa što bi okaljalo njegovu profesiju i čast”, rekao je. “Rastužuje me kad čitam priče da on stoji iza nestanka MH370”.

Izvor iz zrakoplovstva smatra da je vjerojatno najveća pogreška malezijskih vlasti povezana s letom MH370 to što vojska nije presrela zrakoplov kad je skrenuo s rute. “Vojska je imala MH370 na radaru kada je prelazio iz Južnog kineskog u Andamansko more, ali je ostala nijema”, tvrdi izvor.

Izvor vjeruje da nema nikakvog tajanstvenog motiva iza vojne šutnje o tome, osim što skrivaju svoju sramotu i nemar. “Pravilo je da vojska presreće neidentificirane letjelice koje ulaze u nacionalni zračni prostor, a to ovdje nije učinjeno. Da jest, znali bi mnogo više o sudbini zrakoplova”.

Malezijski i australski dužnosnici koji koordiniraju postojeću potragu uvjereni su da traže na pravom mjestu. “Informacija je precizna. Svaki avion ima svoj signal… zato su istražiteljske ekipe uvjerene da je zrakoplov išao prema južnom Indijskom oceanu”, rekao je malezijski ministar prometa Liow Tiong Lai.

Jorg Schluter, profesor na odjelu za mehaniku i aeronautiku na singapurskom tehnološkom fakultetu, također vjeruje da se traga na dobroj lokaciji.

“Ono malo čvrstih podataka što ih imamo je iz satelita. Oni pokazuju da se zrakoplov kretao relativno stabilnom brzinom suprotno od satelita. Zajedno s procijenjenom minimalnom i maksimalnom brzinom leta, može se odrediti koridor”, kazao je.

Schluter se protivi spekulacijama o tome tko je kriv. “U prošlosti, imali smo više od nekoliko nesreća u kojima se upiralo u pilote, a na kraju se ispostavilo da nisu odgovorni”.

“Zasad, svaka teorija ima svoje dobre i slabe točke, ali iskreno, ne znamo dovoljno da bismo donijeli bilo kakav sud”, zaključio je.

Potraga i činjenice

U nestalom Boeingu 777-200 Malaysia Airlinesa bilo je 227 putnika i 12 članova posade. Putnici su iz 14 država. Najviše ih je bilo iz Kine, dvije trećine.

Zrakoplovom je upravljao veteran civilnog zrakoplovstva Zharie Shah Ahmad. Sva posada je bila malezijska.

Poletio je iz Kuala Lumpura u 21 minutu poslije ponoći i po rasporedu je trebao sletjeti u 6,30 sati u Pekingu. Manje od sata nakon polijetanja s letjelicom je izgubljen kontakt. Posada nije uputila nikakav signal za opasnost.

Vlasti vjeruju da je zrakoplov promijenio smjer i srušio se u južnom Indijskom oceanu.

Potraga za MH370 najopsežnija je u povijesti zrakoplovstva. Prvih dana nakon nestanka koncentrirala se na planiranu rutu zrakoplova sjeveroistočno od Kuala Lumpura, prema Kambodži i Vijetnamu.

Poslije se, pošto je analiza podataka o letu sugerirala da je zrakoplov skrenuo s putanje, premjestila s Južnog kineskog mora i Molučkog tjesnaca na područje južnog Indijskog oceana.

Vijetnam, Malezija, Kina, Tajland, Indija, Australija, Novi Zeland i Sjedinjene Države poslali su brodove i zrakoplove za podršku potrazi.

Od 30. ožujka prošle godine potragu usklađuje posebno osnovani centar za koordinaciju (JACC) sa sjedištem u Canberri.

Pošto na površini mora nisu pronađeni dijelovi olupine, napori da se pronađe letjelica koncentrirani su na mapiranje morskog dna. Podvodnu potragu, za koju je unajmljena nizozemska kompanija Fugro, predvode posebna vozila za kretanje po morskom dnu opremljena skenerima, sonarima, kamerama i drugim sofisticiranim uređajima.

Radi se o području oceana koje na dnu ima neproblematične visoravni, ali i podmorske planine, prijevoje, litice i ponore. Površina koja se pretražuje površine je 60 tisuća četvornih kilometara (nešto više od površine Hrvatske), a mapiranje bi moglo biti gotovo do svibnja ove godine.

Australija je izdvojila 90 milijuna australskih dolara (380 milijuna kuna) za troškove potrage, a Malezija je najavila da će dati isto toliko. Kina također snosi velik dio troškova.