Nova podtajnica UN-a zadužena za zaštitu: ‘Marakeški sporazum označava kraj uobičajenog odnosa prema migrantima’

Foto: Australian Society of Archivists / wikimedia commons

U svom prvom obraćanju Gillian Triggs, nova podtajnica Ujedinjenih naroda, asistentica visokog povjerenika za zaštitu pred 70-tim sastankom Izvršnog odbora kazala je kako Globlni kompakta, poznatiji kao Marakeški sporazum “mijenja pravila igre za međunarodnu odgovornost u raspodjeli izbjeglica”, kazavši da to označava kraj uobičajenog odnosa prema migrantima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“On pruža plan, osiguravajući da domaćini dobiju pravovremenu podršku koja im je potrebna kako bi izbjeglice mogle voditi produktivan život uz pošten pristup zdravstvu, obrazovanju i mogućnostima zaposlenja”, otkrila je Triggs naglasivši kako države moraju podržati osnovna socio-ekonomska prava migranata – pravo na posao, slobodu kretanja i pravo na pristup zdravstvu i obrazovanju.

>(VIDEO) Što je zapravo Marakeški sporazum na koji je Narod.hr upozoravao početkom 2018.

“Dok države imaju pravo i odgovornost kontrolirati svoje granice, one bi se također trebale pridržavati svojih međunarodnih obveza kako bi azilantima omogućile pristup svom teritoriju, da azil zatraže odmah u sigurnoj zemlji i bez prepreka”, ocijenila je Triggs.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U svom govoru Triggs spominje kako je čula za nekoliko primjera dodjele zemlje izbjeglicama kako bi mogli uzgajati hranu , a koje bi moglo biti dostupno i lokalnom stanovništvu.

“Vaša predanost provedbi Marakeškog sporazuma o izbjeglicama, uz zaštitu koja je u srži onoga što radimo, nužan je preduvjet uspjeha naših kolektivnih napora”, zakključila je Triggs pred Izvršnim odborom, spomenuvši kako će se u prosincu održati međunarodni sastanak Global Refugee Forum radi pronalaženja daljnjih riješenja za Marakeški sporazum.

I VE Pejčinović Burić traži povećanje napora u ‘spašavanju’ migranata

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, parlamentarna skupština Vijeća Europe zahtijeva od zemalja članica EU hitno djelovanje za spašavanje života na Sredozemlju, pozivajući države članice EU da ponovno pokrenu pomorsku operaciju EU-a za spašavanje na moru.

U rezoluciji se navodi da se “nastavlja negiranje osnovnih ljudskih prava migranata na Sredozemlju”, a čak je i kritizirana politika koju je do sada slijedila inače liberalna Europska unija.

Glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić, bivša je ministrica vanjskih poslova u Vladi HDZ-ovog Andreja Plenkovića izabrana sa 159 glasova od sveukupno 270, koliko je članova parlamentarne skupštine VE sudjelovalo u izboru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ona je krajem lipnja na glasovanju dobila podršku iz redova socijalista, liberala i konzervativaca. Nijemce, i to socijaldemokrate, Mariji Pejčinović Burić je privukao Josip Juratović, SPD-ov zastupnik hrvatskih korijena koji je snažno lobirao za Plenkovićevu ministricu.

Glasovanje o novom glavnom tajniku VE održalo se neposredno nakon što su Parlamentarnu skupštinu iz protesta napustili delegati Ukrajine, Poljske, Litve, Latvije, Estonije, Slovačke i Gruzije. Delegati navedenih zemalja napustili su skupštinu jer je u VE nakon dugo godina vraćena Rusija, koja je bila suspendirana.

Marija Pejčinović Burić Hrvatskoj je najpoznatija po angažmanu (2013.-2016.) u Srbiji, u vrijeme srbijanskog premijera Ivice Dačića za čiju je Vladu radila kao savjetnica za europske politike. Konkretno, vodila je PLAC projekt (Policy and Legal Advice Centre), koji je financirala Europska unija, a koji je trebao pomoći Srbiji u pripremama za pristupanje Uniji.

Kao ministrica vanjskih poslova Pejčinović Burić je branila sporni Mrakeški sporazum za kojeg je tvrdila da razlikuje ilegalne od legalnih migracija, a također je napala predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović ustvrdivši da i dalje “ne razumije” što je predsjednici sporno u Marakeškom sporazumu i “žali” što na Pantovčaku na taj dokument reagiraju nervozno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.