Parlamentarna skupština Vijeća Europe pozvala je zemlje članice EU da ponovno pokrenu pomorsku akciju “spašavanja” na Sredozemlju. Tijelo, koje nije povezano s Europskom unijom, ustvrdilo je kako je dužnost država članica EU-a da “ne dopuste ljudima da se utapaju u Sredozemlju”.
Parlamentarna skupština Vijeća Europe odobrila je rezoluciju kojom se zahtijeva hitno djelovanje za spašavanje života na Sredozemlju, pozivajući države članice EU da ponovno pokrenu pomorsku operaciju EU-a za spašavanje na moru, prenosi InfoMigrants.
“U proteklih šest godina gotovo 20.000 osoba poginulo je tijekom svog opasnog putovanja Sredozemljem. Ova situacija je neizdrživa i trebalo bi je popraviti bez daljnjeg odgađanja”, navodi se u rezoluciji skupštine.
“Dužnost je država da ne puste ljude da se utapaju u Sredozemlju”, tvrdi Vijeće Europe.
U rezoluciji se navodi da se “nastavlja negiranje osnovnih ljudskih prava migranata na Sredozemlju”, a čak je i kritizirana politika koju je do sada slijedila inače liberalna Europska unija.
“Stalni prioritet Europske unije koji se daje graničnoj kontroli i tendencija poticanja obrade zahtjeva za azil zemljama i regijama izvan njenih granica nisu dali uvjerljive rezultate”, navodi se u rezoluciji koja ne razlikuje azilante od ilegalnih migranta i dodaje da vjeruje kako su zbog prakse EU o zaštiti granica zaista povećani “rizici kojima su izloženi azilanti u svojim naporima da postignu sigurnost”.
Skupština je preporučila da buduća predsjedništva Europske unije “daju veći prioritet zaustavljanju nepotrebnih smrti u Sredozemnom moru i nadograde na trenutnoj pozitivnoj raspravi među državama članicama koje su spremne podijeliti odgovornosti za prijem i integraciju izbjeglica i tražitelja azila”.
Skupština nadalje preporuča da buduća predsjedništva Europske unije “daju veći prioritet zaustavljanju nepotrebnih smrti u Sredozemnom moru te se nadoveže na trenutnu pozitivnu raspravu među državama članicama koje su spremne podijeliti odgovornosti za prijem i integraciju izbjeglica i tražitelja azila”.
Vijeća Europe je također pozvalo EU da ubrza svoj rad na reviziji Dublinske uredbe.
Pejčinović Burić izabrana uz pomoć liberala i socijalista
Podsjetimo, bivša ministrica vanjskih poslova u Vladi HDZ-ovog Andreja Plenkovića izabrana je krajem lipnja za glavnu tajnicu Vijeća Europe sa 159 glasova od sveukupno 270, koliko je članova parlamentarne skupštine VE sudjelovalo u izboru.
>(VIDEO) Što je zapravo Marakeški sporazum na koji je Narod.hr upozoravao početkom 2018.
Marija Pejčinović Burić na glasovanju je dobila podršku iz redova socijalista, liberala i konzervativaca. Nijemce, i to socijaldemokrate, Mariji Pejčinović Burić je privukao Josip Juratović, SPD-ov zastupnik hrvatskih korijena koji je snažno lobirao za Plenkovićevu ministricu.
Glasovanje o novom glavnom tajniku VE održalo se neposredno nakon što su Parlamentarnu skupštinu iz protesta napustili delegati Ukrajine, Poljske, Litve, Latvije, Estonije, Slovačke i Gruzije. Delegati navedenih zemalja napustili su skupštinu jer je u VE nakon dugo godina vraćena Rusija, koja je bila suspendirana.
Marija Pejčinović Burić Hrvatskoj je najpoznatija po angažmanu (2013.-2016.) u Srbiji, u vrijeme srbijanskog premijera Ivice Dačića za čiju je Vladu radila kao savjetnica za europske politike. Konkretno, vodila je PLAC projekt (Policy and Legal Advice Centre), koji je financirala Europska unija, a koji je trebao pomoći Srbiji u pripremama za pristupanje Uniji.
Kao ministrica vanjskih poslova Pejčinović Burić je branila sporni Mrakeški sporazum za kojeg je tvrdila da razlikuje ilegalne od legalnih migracija, a također je napala predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović ustvrdivši da i dalje “ne razumije” što je predsjednici sporno u Marakeškom sporazumu i “žali” što na Pantovčaku na taj dokument reagiraju nervozno.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
