Promatrači Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) ocijenili su u ponedjeljak da su parlamentarni izbori u Ukrajini uvelike bili u skladu s demokratskim standardima.
“Izbori su bili važan korak u ukrajinskom nastojanju da učvrsti demokratski proces u zemlji u skladu s međunarodnim obvezama”, rekao je vođa OESS-ovih promatrača Kent Harstedt.
“Bilo je mnogo pozitivnih točaka, od nepristranog i učinkovitog središnjeg izbornog povjerenstva, preko toga da su birači stvarno imali mogućnost izbora do općeg poštovanja temeljnih izbornih sloboda”, dodao je.
Harstedt je naglasio da je glasovanje i brojanje glasova bilo transparentno i da je kampanja bila kompetitivna i vidljiva, iako je bilo slučajeva zastrašivanja i prijetnji kandidatima i članovima biračkih povjerenstava.
Doris Barnett, predstavnica Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, kazala je da to što neki dijelovi Donecka i Luhanska nisu mogli glasati na izborima ne umanjuje njihov legitimitet.
Na izborima je bilo raspoređeno 900 promatrača iz 43 zemlje OESS-a.
Hrvatska može pomoći
Ukrajinske izbore u nedjelju je navečer, nedugo poslije zatvaranja birališta, pohvalio i vođa promatrača Europskog parlamenta i predsjednik izaslanstva EP-a za Ukrajinu Andrej Plenković.
Nedjeljni izbori u Ukrajini, iako se nisu održali na cijelom teritoriju zemlje, bili su po ocjeni Europske unije u skladu i s ukrajinskim zakonima i s međunarodnim standardima, rekao je Plenković u razgovoru za Hinu.
Po Plenkovićevim riječima, EU će pomoći novoj ukrajinskoj vlasti. “EU je namijenio 11 milijarda potpore, a uskoro se planira i međunarodna donatorska konferencija”.
Plenković najavljuje sastanke s kolegama iz Vrhovne rade čim se ona konstituira, krajem 2014. ili početkom 2015. “Europska je komisija formirala posebnu grupu za potporu Ukrajini za provedbu ključnoga akta, europske reformske agende ukrajinske vlade. To znači provedbu svih vrsta reforma, političkih, gospodarskih i ostalih”, rekao je.
“Spremni smo biti uz ukrajinske kolege u svim tim reformama i u promoviranju europskoga projekta u ukrajinskoj javnosti, jer čak 70 posto Ukrajinaca nikad nije bilo ni u jednoj državi EU-a. Europski je put dugoročan i zahtjevan, ali oni su ga ‘odozdo’ izabrali, na Majdanu, pa imamo i moralnu i političku obvezu da ih podupremo”, kaže Plenković.
Plenković smatra i kako bi službeni Zagreb trebao što skorije ratificirati sporazum o pridruživanju EU-a s Ukrajinom i naglašava da Hrvatska može EU-u i Ukrajini pružiti svoje iskustvo mirne reintegracije kakva se odigrala devedesetih u Podunavlju. “I dalje sam uvjeren da izabere li Ukrajina miran put reintegracije Donecka i Luhanska, nema nijedne druge zemlje EU-a koja ima veću i tako svježu ekspertizu mirne reintegracije kao Hrvatska našega Podunavlja”, rekao je.
Premoćna pobjeda prozapadnih stranaka
Nakon što je prebrojano otprilike pedeset posto biračkih listića, u vodstvu je i dalje Narodna fronta premijera Arsenija Jacenjuka s osvojenih 21,61 posto glasova. Takav je rezultat prilično iznenađenje jer su sve ankete najavljivale da će Jacenjukova stranka zaostati desetak posto za blokom oko predsjednika države Petra Porošenka. Njegova je stranka, zasad, ipak na drugom mjestu s 21,45 posto glasova. Koalicijski pregovori tih dviju prozapadnih i proreformskih stranaka već su počeli.
Treća proeuropska stranka Samopomoć osvojila je 11,1 posto, četvrti je proruski Oporbeni blok s 9,82 posto, slijedi populistička Radikalna stranka sa 7,38 posto, a Domovina bivše premijerke Julije Timošenko osvojila je samo 5,69. Krajnje desna Sloboda zasad je ispod izbornog praga.
Čelnik Porošenkove stranke Jurij Lucenko kazao je da su sve stranke koje su sudjelovale u revoluciji na Majdanu, a to od parlamentarnih po ovim rezultatima uključuje Samopomoć i Domovinu, dobrodošle u pregovore o vladajućoj koaliciji.
Porošenko je rekao da su rezultati izbora povijesni jer su birači izabrali “demokratsku, reformističku, proukrajinsku i proeuropsku većinu” i obećao je brzu provedbu reformi.
Predsjednik Europske komisije na odlasku Jose Manuel Barroso čestitao je na provedbi izbora, a rezultat nazvao pobjedom demokracije i europske agende.
Rusija je sa svoje strane priopćila da će priznati rezultate izbora. “Sve u svemu, iako ne na cijelom teritoriju, izbori su se ipak održali. Mislim da će Rusija priznati izbore jer je vrlo važno da Ukrajina konačno dobije vlasti koje se neće boriti jedni protiv drugih, neće vući Ukrajinu na zapad ili na istok, nego će se posvetiti rješavanju problema te zemlje”, rekao je šef ruske diplomacije Sergej Lavrov za agenciju RIA.
Tekst se nastavlja ispod oglasa