Prijedor: Ispraćaj i pokop 284 Bošnjaka i Hrvata ubijenih 1992.

Posmrtni ostaci 284 Bošnjaka i Hrvata kojih su tijela pronađena u masovnoj grobnici Tomašica kod Prijedora pokopani su u nedjelju na mjesnim grobljima na području te općine, a u ispraćajima i središnjoj komemoraciji u mjestu Kozarac sudjelovalo je nekoliko tisuća ljudi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Šire područje Prijedora je nakon Srebrenice mjesto najvećih ratnih zločina i najmasovnijeg etničkog čišćenja što su ga tijekom rata u Bosni i Hercegovini počinile snage bosanskih Srba.

Samo u prijedorskoj općini ubijeno je više od tri tisuće Bošnjaka i Hrvata, a najveći dio tih zločina počinjen je tijekom 1992. godine kada su sravnjena sa zemljom brojna sela poput Briševa u kojemu su živjeli Hrvati ili bošnjačkih Hambarina.

U masovnoj grobnici Tomašica kod Prijedora otkrivenoj tek 2013. godine do sada su pronađena tijela 435 žrtava tih zločina, a identificirano je njih 284 koja su i pokopana u nedjelju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najmlađa žrtva je dječak Elvis Šarčević, kojemu je bilo samo 13 godina kada je ubijen 1992., a najstarija je bio 77-godišnji Salih Kadirić.

Starica Hava Tatarević u nedjelju je pokopala posmrtne ostatke supruga i šest sinova, a Emina Hegić tijela supruga i pet sinova.

Uz posmrtne ostatke 283 Bošnjaka u Tomašici pronađeni su i dijelovi tijela Hrvata Ante Dolića iz Prijedora koji su pokopani na katoličkom groblju u tom gradu. Njemu su sudionici komemoracije u Kozarcu odali posebnu počast minutom šutnje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U ispraćaju posmrtnih ostataka u Kozarcu sudjelovali su najviši bosanskohercegovački dužnosnici predvođeni predsjedateljem Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i članom državnog vrha Željkom Komšićem te ministrima vanjskih poslova i obrane Zlatkom Lagumdžijom i Zekerijahom Osmićem.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko je u govoru tijekom komemoracije rekao kako su počinitelji zločina u Bosanskoj krajini bili zagovornici najgore moguće ideologije podjele ljudi na temelju njihove vjere i nacije.

“Različite zajednice ne moraju živjeti odvojeno. Prihvaćanje toga kao argumenta bilo bi uvreda za ove žrtve jer su upravo zbog te ideologije i ubijeni”, kazao je Inzko.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović, koji je predvodio središnju molitvu za ubijene Bošnjake, poručio je da su u Bosanskoj krajini počinjeni zločini takvih razmjera da se nikada ne mogu zaboraviti.

“Ovdje se dovršava ispisivanje još jedne stranice zla što su ga nad nama počinili zlotvori”, rekao je Kavazović istaknuvši kako je “lažna svetosavska duhovnost” potaknula zlo koje je u konačnici dovelo do najtežeg zločina počinjenog nad Bošnjacima i o čemu i danas svjedoče stratišta poput Srebrenice i Prijedora.

“Ovdje je počinjen genocid”, poručio je Kavazović i dodao da je sramotno što tu činjenicu nisu potvrdile sudske presude, posebice one izrečene pred Međunarodim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

“Možda nećemo upamtiti nakazna lica svih zločinaca koji su počinili genocid nad našim narodom, ali ćemo pamtiti lica onih koji ih nisu osudili za ono što su činili”, rekao je poglavar bosanskohercegovačkih muslimama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posmrtni ostaci oko tisuću ubijenih Bošnjaka i Hrvata na području Prijedora još nisu pronađeni, a pretpostavlja se kako barem dio njihovih tijela još uvijek skriva masovna grobnica Tomašica gdje se očekuje nastavak ekshumacije.

U cijeloj BiH gotovo dvadeset godina nakon rata još se 9643 osobe smatra nestalima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.