Prvi summit zemalja EU-a i Arapske lige

Foto: Fah

Čelnici 50-tak zemalja članica EU-a i Arapske lige okupit će se u nedjelju i ponedjeljak u egipatskom ljetovalištu Sharm el Sheikhu na svom prvom sastanku na vrhu na kojem će razgovarati o jačanju gospodarske i političke suradnje, migracijama i sigurnosnim pitanjima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Summit u Sharm el Sheiku, na Sinajskom poluotoku, prvi je sastanak na najvišoj razini u povijesti tih dviju organizacija. Sastankom, na kojem će se okupiti čelnici 50-tak zemalja, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, supredsjedat će predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi.

Preko 20 godina se pokušavao organizirati takav sastanak, ali bez uspjeha, što je prilično neobično s obzirom da EU ima redovite sastanke sa svim vrstama partnera od Latinske Amerike do Azije.

Čelnici EU-a dogovorili su summit u Egiptu još u rujnu prošle godine na svom neformalnom summitu u Salzburgu s ciljem potvrđivanja odlučnosti dviju organizacija da surađuju na nizu pitanja od uzajamnog interesa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ideja je nastala nakon što su se Sebastian Kurz, kancelar Austrije, koja je tada predsjedavala Vijećem EU-a i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk sastali s egipatskim predsjednikom Abdel Fattah al-Sisijem u Kairu. Egipat voli isticati mjere koje je poduzeo da bi onemogućio ilegalne migrante da isplovljavaju s njegove sredozemne obale, a EU želi to pokazati kao primjer za ostale zemlje.

Međutim, u pripremama za summit EU ne uspijeva osigurati jedinstvo oko ključnih pitanja o kojima će se razgovarati na summitu poput migracija ili nestabilnosti na Bliskom istoku.

Zemlje članice EU-a nisu se uspjele dogovoriti ni oko zajedničke političke deklaracije na zajedničkom sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a i arapskih zemalja, a koja bi trebala biti usvojena na summitu. Najveći dio deklaracije je usuglašen, ali je Mađarska imala primjedbe na dio u kojem se spominje globalni kompakt za migracije iz Marakeša.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Orban u tradicionalnom obraćanju narodu: ‘Ponovno se javljaju snage koje žele otvorena društva i svijet bez nacija’

S europske strane na summitu će sudjelovati 24 od 28 čelnika država. Izostat će francuski predsjednik Emmanuel Macron, španjolski premijer Pedro Sanhcez, latvijski premijer Krišjanis Karinš i litavska predsjednica Dalia Grybauskaite.

Dobar dio čelnika potvrdio je svoj dolazak tek kada je postalo jasno da na summit neće doći sudanski predsjednik Omar al-Bashir i saudijski princ prijestolonasljednik Mohammed bin Salman.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nitko ne želi biti viđen u društvu princa Mohammed bin Salmana, stvarnog vladara Saudijske Arabije nakon ubojstva saudijskog novinara Jamala Khashoggija u saudijskom konzulatu u Istanbulu, a za čiju smrt se odgovornost pripusuje princu prijestolonasljedniku. Saudijsko izaslanstvo predvodit će kralj Salman.

U 2018. godini ubijeno 94 novinara: Još se traga za tijelom kolumnista Washington Posta Jamala Khasoggija

Za sudanskog predsjednika al-Bashira Međunarodni kazneni sud izdao je tjeralicu jer ga tereti za ratne zločine tijekom sukoba u Darfuru.

Od summita nema velikih očekivanja u smislu konkretnih rezultata, nego će više biti simbolična potvrda dosadašnje suradnje. Članice EU-a posljednjih godina tijesno surađuju s arapskim zemljama u pitanjima koja najviše brinu europsku stranu. Sjevernoafričke zemlje su posebno važni partneri EU-a u upravljanju migracijskim tokovima i razmjeni informacija o terorizmu i iz europske perspektive ta suradnja donosi rezultate. Broj dolazaka migranata preko Sredozemnog mora dramatično je smanjen u odnosu na 2015. godinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Egipat se navodi kao zemlja primjer u borbi protiv ilegalnih migracija.

Summit će biti prigoda za britansku premijerku Theresu May da bilateralno razgovora s više europskih čelnika o Brexitu. Međutim, iz europskih izvora ističu da se summit neće baviti Brexitom.

Prijepori oko Marakeškog sporazuma kojeg je Mađarska odbila podržati

Podsjetimo, Hrvatska je podržala Marakeški sporazum, dok su ga SAD, Austrija, Australija, Izrael, Bugarska, Švicarska, Latvija, kao i cjelokupna Višegradska skupina u kojoj su Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka, odbile potpisati.

dokumentu koji ima 30-ak stranica, u točki 8. odjeljka “Naša vizija i vodeća načela” piše sljedeće:

“Ovaj Globalni kompakt izražava našu kolektivnu predanost poboljšanju suradnje oko međunarodnih migracija. Migracija je dio ljudskog iskustva kroz povijest, a mi prepoznajemo da je izvor blagostanja, inovacije i održivog razvoja u našem globaliziranom svijetu, i da se ti pozitivni učinci mogu optimizirati poboljšanjem upravljanja migracijom.”

Nadalje, u točki 12. pod kategorijom Zajedničke odgovornosti navodi se:

“On nastoji stvoriti pogodujuće uvjete koji omogućavaju svim migrantima da obogaćuju naša društva svojim ljudskim, ekonomskim i socijalnim sposobnostima.”

Zaključno, u samom dokumentu koji je neobvezujući pojmovi “obveza” i “obvezujemo” se, spominju se čak 45 puta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.