Broj ljudi na rubu gladi mogao bi udvostručiti zbog Covida-19 na 250 milijuna, objavio je u utorak ravnatelj Svjetskog programa za hranu (WFP) upozorivši na moguću humanitarnu katastrofu do kraja 2020. godine.
“Na rubu smo pandemije gladi”, upozorio je David Beasley, ravnatelj WFP-a na videokonferenciji UN-ova Vijeća sigurnosti održanoj u utorak. Istaknuo je kako su potrebne hitne akcije kako bi bila izbjegnuta katastrofa “biblijskih razmjera”.
Obraćajući se Vijeću sigurnosti UN-a, Beasley je rekao da svijet mora mudro i brzo djelovati. “Mogli bismo se suočiti sa glađu biblijskih razmjera u roku od nekoliko mjeseci”, rekao je.
“COVID19 može pogoršati postojeća opterećenja i udvostručiti broj ljudi koji pate od akutne gladi do kraja 2020. godine.”, upozorili su iz organizacije.
💥Conflict
🌡️ Climate change
📈Economic shocksThese were the main drivers of hunger in 2019. #COVID19 can exacerbate existing burdens and double the number of people suffering acute hunger by the end of 2020. #FightFoodCrises
— World Food Programme (@WFP) April 21, 2020
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dodaju i kako se svijet suočava s dvostrukom prijetnjom: globalnom pandemijom i humanitarnom katastrofom usred krize.
U najvećem riziku je deset zemalja zahvaćenih sukobima, ekonomskom krizom i klimatskim promjenama.
U četvrtom godišnjem globalnom izvještaj o krizi s hranom kao zemlje koje su u najvećem riziku navedene su Jemen, Demokratska Republika Kongo, Afganistan, Venecuela, Etiopija, Južni Sudan, Sudan, Sirija, Nigerija i Haiti.
“Od posljedica krize treba spašavati radnike, a ne poslovne modele”
U povodu Dana planeta Zemlje, europske nevladine organizacije u srijedu su od vlada država EU zatražile zajedničke mjere za borbu protiv koronavirusa i izgradnju pravednijeg društvenog uređenja te pozvale hrvatsku Vladu da povede taj proces u sklopu predsjedanja Vijećem EU.
Od posljedica ove krize treba spašavati radnice i radnike, a ne poslovne modele koji održavaju status quo i time produbljuju krizu, poručuju u pismu nevladine organizacije.
Organizacije civilnog društva iz oko 25 europskih zemalja traže uspostavu europskog fonda solidarnosti, napuštanje kriterija iz Maastrichta i oštrih mjera štednje te Europski zeleni plan za pravedniju podjelu bogatstva.
Traže i da Europska unija mobilizira financijska sredstava i znanje svih svojih članica kako bi se osigurala zadovoljavajuća proizvodnja medicinske opreme potrebne za borbu s pandemijom.
Ne želimo povratak na staro, već oporavak od pandemije koji će dovesti do pravednijeg, solidarnijeg i održivijeg društva, poručilo je u otvorenom pismu više od sto nevladinih organizacija i sedam mreža diljem Europe.
Smatraju da bi razvoj europskog fonda solidarnosti bio zajednički odgovor Europske unije za suzbijanje zaraze koronavirusom COVID19 te traže da taj fond bude namijenjen i zemljama tzv. Globalnog juga, ne samo zemljama pristupnicama EU.
U Europskom zelenom planu odgovor na gospodarsku krizu
Odgovor na gospodarsku krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa vide u Europskom zelenom planu, utemeljenom na zaustavljanju neograničenog rasta i pravednoj redistribuciji bogatstva.
Upozoravaju i na opasnost da se zdravstvena kriza iskoristi za nametanje nerazmjernih ograničenja ljudskih prava, a posebno su im sporna vremenski neodređena ograničenja i ona donesena mimo demokratskih procedura i običaja.
Ističu i kako je ova kriza ukazala na važnost javnog sektora, uključujući zdravstva, bez kojega bi bilo nemoguće pružiti pomoć svima kojima je ona potrebna.
“Države moraju intervenirati ne samo da bi spriječile kolaps svojih gospodarskih sustava, već i da bi očuvale i ojačale svoj javni sektor. Javni sektor nemoguće je izgraditi kada kriza nastupi, a zbog prirode pandemija, očekujemo duži otklon od uobičajenog stanja”, navode u pismu te ističu da se društva moraju pripremiti na funkcioniranje u toj novoj stvarnosti.
Prilagodba novim uvjetima funkcioniranja društava
Politički odgovor na ovu krizu treba biti prilagodba novim uvjetima funkcioniranja društava uz adekvatnu pomoć onima koji su ovom krizom najpogođeniji – nezaposlenima, radnicima, beskućnicima, izbjeglicama i drugim migrantima, ženama, obrtnicima i mikropoduzetnicima koji, za razliku od velikih poduzetnika, nemaju značajnu poslovnu imovinu koju mogu i trebaju uposliti za prevladavanje ove krize.
Mnogi spontani i pozitivni odgovori na krizu – poput lokalne proizvodnje hrane, digitalizacije poslovanja i komuniciranja, smanjenja konzumerizma, jačanja solidarnosti i suradnje kroz oslanjanje na javni sektor – kroz Europski se zeleni plan trebaju zadržati i unaprijediti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
