Ruski predsjednik Vladimir Putin i iranski vrhovni vođa Ajatolah Ali Hamenej u ponedjeljak su jednoglasno poručili da svjetske sile ne bi Siriji smjele nametati svoju političku volju, prenosi agencija Interfax pozivajući se na glasnogovornika Kremlja.
“Nitko ne može i ne treba izvana sirijskom narodu nametati bilo kakve oblike upravljanja njihovom državom, niti govoriti tko bi trebao njome vladati. Na sirijskom je narodu da o tome odluči”, prenosi ruska televizija Rossija-24 Putinove riječi.
Iz Kremlja se potom oglasio glasnogovornik Dimitrij Peskov koji je kazao da su “dvije strane istaknule jedinstvo glede stajališta Moskve i Teherana o nedopustivom karakteru vanjskih nastojanja da se diktira scenarij političkog rješenja sukoba u Siriji”. Precizirao je da je razgovor dvojice čelnika na summitu Foruma zemalja izvoznica plina (GRFC) u Teheranu trajao više od sat i pol te da je bio “prilično konstruktivan” i omogućio iznimno detaljnu razmjenu mišljenja.
Hamnej je Amerikance optužio da dugoročno žele dominirati Sirijom, a potom i cijelom regijom.
“To je prijetnja svim zemljama, a posebice Rusiji i Iranu”, rekao je ajatolah na margini summita. Po njegovim riječima, “SAD sada pokušava svoj neuspjeli vojni cilj ostvariti političkim sredstvima”, aludirajući na predložene mirovne pregovore o okončanju rata u Siriji.
Iran i Rusija glavni su saveznici sirijskog predsjednika Bašara al-Asada u borbi protiv ne samo Islamske države već i oporbe koja je početkom 2011. digla ustanak protiv režima u Damasku, tražeći popuštanje represije i demokratizaciju društva.
BBC javlja i da će Rusija, nakon nuklearnog sporazuma Zapada i Irana, ponovo uspostaviti suradnju na izvozu nuklearne tehnologije Islamskoj Republici.
Moskva tvrdi da će time pomoći iranskom izvozu obogaćenog uranija i modifikaciji nuklearnih postrojenja u Araku i Fordu. Tijekom narednih 15 godina, iranske zalihe nisko obogaćenog uranija će se smanjiti za 98 posto, na 300 kilograma.
Rusija je Iranu voljna pomoći oko izvoza viška obogaćenog uranija, količine iznad dogovorenih 300 kilograma, a kao zamjenu bi u Iran slala sirovi uranij. Nisko obogaćeni uranij, s 3 do 4 posto koncentracije izotopa U-235, može se koristiti za proizvodnju goriva za nuklearne centrale. Za proizvodnju nuklearnog oružja potrebno je imari uranij obogaćen do 90 posto.
