Zastrašujuća buka rata, detonacije bombi u njihovom susjedstvu, te stotine tisuća izbjeglica, stvarnost je s kojom se svaki dan suočava siromašna država Moldavija, koja graniči s ratom zahvaćenom Ukrajinom.
Moldavci strahuju i od mogućeg proširenja ratnog sukoba na njihovu domovinu. Naime, odmah nakon početka ruske invazije na Ukrajinu potpredsjednik Europske komisije i visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Joseph Borell označio je Moldaviju kao prvu zemlju koja bi se mogla naći na udaru ruskog ‘uvođenja demokracije’.
Zabrinutost je izazvalo i to što je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko početkom ožujka tijekom obraćanja Vijeću sigurnosti Bjelorusije, stajao ispred karte Ukrajine na kojoj su bile označene mete napada i planirani smjerovi kretanja ruskih trupa. No, kako piše Daily Mail, čini se da je Lukašenko tom prilikom nehotice otkrio i sljedeći mogući cilj Putinove invazije.
Na karti su detaljno bile označene ruske linije napada, ali i oznake moguće operacije iz južne Ukrajine prema njezinom sićušnom susjedu – Moldaviji.
S obzirom da ruska ofanziva na jugoistoku Ukrajine napreduje, te je očito da je sljedeći cilj Odesa, veliki lučki grad na Crnom Moru, čime bi Ukrajina izgubila izlaz na to more, jasno je da bi u tom slučaju ruske snage izbile na južnu granicu Moldavije.
At today's security council meeting, Lukashenko showed what looks like an actual invasion map. It shows Ukraine military facilities destroyed by missiles from Belarus, attacks directions (everything agrees except Odessa-Transnistria). Also, Ukraine is divided into 4 sectors. pic.twitter.com/ueqBIFUbyM
— Tadeusz Giczan ?? (@TadeuszGiczan) March 1, 2022
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Bivša sovjetska republika
Moldavija, siromašna kontinentalna zemlja od nešto manje od tri milijuna stanovnika osjeća ogromne posljedice rata. Više od četvrt milijuna ljudi prešlo je u Moldaviju iz Ukrajine od početka rata 24. veljače, a 120.000 ih je ostalo u zemlji, rekla je 6. ožujka premijerka Natalia Gavrilita na sastanku s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom u glavnom gradu Kišinjevu.
> Rastrgana između Rusije i EU-a, Moldavija u nedjelju na parlamentarnim izborima
“Za malu zemlju kao što je Moldavija, ovo je vrlo velik broj” i Moldaviji će trebati pomoć da se izbori s priljevom, rekla je premijerka.
#Russian forces made small territorial gains in #Luhansk Oblast on March 14 but did not conduct any major attacks toward #Kyiv or in northeastern #Ukraine. Read the latest report from @TheStudyofWar and @criticalthreats: https://t.co/LLIlaI1gxQ pic.twitter.com/TDZZduNuKk
— ISW (@TheStudyofWar) March 14, 2022
Moldavija, bivša sovjetska republika kao i njezina susjeda Ukrajina, nije članica NATO-a, ali je početkom ožujka službeno podnijela zahtjev za pridruživanje Europskoj uniji.
Taj bi potez mogao uznemiriti Moskvu, koja ima oko 1500 vojnika smještenih u odcijepljenoj regiji Pridnjestrovlja na istoku Moldavije.
Jačanje sigurnosti
Osim američkog državnog tajnika, Moldaviju je početkom ruske invazije na Ukrajinu posjetio i visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Joseph Borell. Tada je rekao:
“Dopustite mi da se usredotočim na ono što je konkretno moja dužnost, a to su područja sigurnosti i obrane, posebno kada je u pitanju jačanje otpornosti Republike Moldavije. Podržat ćemo Moldaviju u jačanju kibernetičke sigurnosti. Stručna misija je već ovdje, u Kišinjevu, dok govorimo, kako bi procijenila potrebe i identificirala konkretne mjere potpore, koje se mogu provesti u vrlo kratkom roku.
Drugo, koristit ćemo naš Europski mirovni fond za pružanje medicinske opreme i potpore moldavskim oružanim snagama u slučaju krize. Razgovarat ćemo i o mogućnostima dodatne pomoći i logistike, ako je potrebno.
Nestabilnost na granici
Treće, također je važno naglasiti kako se moramo boriti protiv dezinformacija” – rekao je Borell. Istaknuo je:
“Nalazite se u neposrednoj blizini rata. Prihvaćate izbjeglice. I kao što je predsjednica Moldavije, Maia Sandu rekla, možete čuti, i možete vidjeti, rat izravno, buku bombi koje padaju na ukrajinski narod, nekoliko kilometara preko granice. I to je svakako nešto što izaziva zabrinutost, jer nestabilnost na granici može stvarati probleme. No, kao što je predsjednica Sandu rekla, ne vjerujemo da postoji rizik da se rat proširi na bilo koju drugu zemlju u blizini, u susjedstvu. No, osim rata, postoje i drugi načini i sredstva za izazivanje zabrinutosti. Dezinformacije su jedna od njih. Spomenuo sam Gruziju, spomenuo sam Balkan, mogao sam spomenuti i Sahel gdje se brinemo o političkoj stabilnosti, ovisno o tome što će Rusi odlučiti učiniti u budućnosti. Ali ovo, za sada, ono što posebno zabrinjava je protok izbjeglica i stabilnost granice Republike Moldavije, bez da se pitanje postavlja u vojnim terminima” – rekao je Borell.
Siromašni i gladni
Raspadom SSSR-a, Moldavija je postala samostalna zemlja s pedeset posto manjim BDP-om. Nalazila se u izuzetno teškom ekonomskom stanju. Prema pisanju medija, do 2006. godine trećina stanovništva bila je toliko siromašna da je među njima bilo i gladnih. Nakon toga se stanje nešto popravilo. U prvom redu zato što se velik broj Moldavaca odselio u Europsku uniju ili u Rusiju, gdje su se zaposlili, te novčano pomažu obitelji koje su ostale u Moldaviji.
Nakon osamostaljenja od SSSR-a, suočila se i sa separatizmom. Oni koji nisu podržali put Moldavije na Zapad, osnovali su nepriznatu Republiku Pridnjestrovska s oko pola milijuna stanovnika uz granicu s Ukrajinom i glavnim gradom Tiraspoljom.
Vinarstvo i poljoprivreda
Moldavija je najpoznatija po dobrim vinima. Tamo se nalazi najveći vinski podrum na svijetu, dug čak dvjesto kilometara.
Osim toga, proizvode duhan, a turizam je vrlo slabo razvijen. Zemlju dodatno razara korupcija. U Pridnjestrovlju je ostala nekadašnja moldavska industrija u koju se ulagalo za vrijeme SSSR-a, a jedan od razloga za odcjepljenje ove fantomske državice bio je i taj što je ona naseljavana radnom snagom iz Rusije i Ukrajine, pa je etnička struktura tog dijela Moldavije dijelom promijenjena.
Ruski embargo na vino 2006. i 2013. gotovo je uništio Moldaviju, a mnoge su žene bile prisiljene ići u inozemstvo raditi kako bi prehranile svoje obitelji.
Za rijetke turiste glavni grad Moldovije nudu mješavinu trendi barova i secesijske, te staljinističke arhitekture. Što se tiče prehrane, moldavska se temelji na povrću jer su u prošlim stoljećima morali kiseliti i konzervirati sve s polja. Poznate su delicije od lisnatog tijesta.
