Politolog dr. Mirko Bilandžić smatra da kriza na Bliskom istoku može i te kako destabilizirajuće utjecati na Bosnu i Hercegovinu koju ionako odlikuju krhki unutarnji odnosi, ali napominje i da se Zapad ponovno snažnije angažira u BiH.
Dr. Bilandžić, profesor međunarodne sigurnosti, studija terorizma i obavještajnih studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, za Narod. Hr podsjeća da je BiH država koja ima kontinuitet krize, neizgrađena, fragilna država s institucionalnim, državnim deficitima.
Osim toga, napominje da je BiH podijeljeno društvo, socijalno, politički, ekonomski i etnički i u pogledu rata odnosno postratnih procesa kao i glede novijih izazova.
Unutarnji i vanjski sigurnosni izazovi
“Imamo dva tipa sigurnosnih izazova za BiH, jedan je taj unutarnji koji je presudan, a drugi je to da svaka krizna situacija, regionalna i međunarodna, utječe na BiH”, kaže Bilandžić.
>Izraelska veleposlanica u BiH osudila Komšićevu podršku Hamasu, on je nazvao izmanipuliranom lažljivom budalom
“Vidjeli smo da je sirijski rat i te kako utjecao i na BiH i zbog toga poprilično opsežnog broja od nekoliko stotina osoba koje su odlazile tamo na ratište i vraćali se u statusu stranih boraca”, pojašnjava Bilandžić, ukazujući i na različite tipove privrženosti koji, ako se uzme u obzor muslimanski korpus, ti procesi imaju svoje sigurnosne implikacije.
Ruska agresija na Ukrajinu također i te kako utječe na BiH, “zbog ruskog svijeta i produžene ruke srpskog svijeta, pozicije Republike Srpske koja cijelo vrijeme u BiH samo što nije na rubu secesije”, a riječ je o dovođenju u pitanje ustavno pravne pozicije i poretka BiH, podsjeća Bilandžić.
Problem islamizma
Za njega nema nikakve sumnje da palestinsko-izraelski sukob, s Hamasom koji ima različite dimenzije, (polu)državnim elementom i istodobno terorističkom paravojnom organizacijom, snažno utječe na BiH.
“BiH je prošla različite faze s islamizacijom, političkim islamom”, kaže Bilandžić, spominjući to kao trend u različitim fazama, ratnoj, postratnoj, mirnodopsko- socijetalnoj, u kojemu se generiraju različiti tipovi problema, uključujući čak i sudske procese zbog terorizma.
“S druge strane, nema nikakve dileme da je BiH u toku rata bila poprište gdje je ta muslimanska solidarnost, altruizam, došla do izražaja u borbi protiv srpske agresije” u okviru unutarnjih sukoba.
>Ivana Petrović: U BiH se vodi obavještajni rat koji je veći od onih koji su se vodili za vrijeme oružanih sukoba
Bilandžić podsjeća da su “stranci, uključujući i pripadnike različitih organizacija, danas nesporno znamo da su među njima bile i terorističke, došli i postali sudionici tog oružanog sukoba u kontekstu srpske agresije, a kasnije su legalizirani u okviru posebnih vojnih formacija koje su bile sastavni dio Armije BiH”.
Taj trend “recipročnog altruizma” će potrajati, uvjeren je dr. Bilandžić, posebice ukazujući na problem Hamasa i očekivane eskalacije terorizma “prema različitim metama”, kao posljedice palestinsko-izraelskog sukoba, solidarnosti i pružanja podrške stranama u sukobu.
Bilandžić upozorava i na problem migracija kao posljedicu oružanih sukoba
“Ako se otvore humanitarni koridori, moramo se pripremati za različite tipove ne samo migrantskih nego izbjegličkih kretanja. Nitko od toga nije izuzet, a BiH je zbog svega ovoga rečenoga poprilično ranjiva”.
Bilandžić napominje da to ne znači izravnu ugroženost, ali predstavlja put da dođe do neke razine vitalne ugroženosti.
>Migranti diljem Europe slave napad na Izrael: Kliču Hamasu, vlada euforija
Polarizacija u BiH još je jednom postala vidljiva u reakcijama na palestinsko-izraelski sukob, odnosno u svrstavanjima uz jednu ili drugu stranu.
“To je izazov, ali ne samo za BiH”, napominje Bilandžić, koji upozorava na fenomen “regionalnog sigurnosnog kompleksa”, pri čemu je “sigurnost glavni tip interakcije aktera, a gdje ugrožavanje dolazi istovremeno iz socijetalne dimenzije, koja je društvena vrjednota, bilo etnička, bila ona kulturološka, povijesna ili religijska”.
Regionalni sigurnosni kompleks na primjeru Sjeverne Makedonije
“Taj je model i te kako primjenjiv na području jugoistoka Europe”, napominje i objašnjava to na primjeru Sjeverne Makedonije.
“Sjeverna Makedonija nikad nije bila izravno napadnuta, u smislu ugrožavanja. Ali postoji taj regionalni sigurnosni kompleks, prelijevanje sigurnosti i socijetalnosti. S Grčkom je imala problem s imenom države, to je socijetalnost. S Bugarskom ima problem s nacijom i jezikom, sa Srbijom s religijskom dimenzijom i poštivanjem granica, s Albancima ima etnički problem” koji je 2001. prerastao u nemeđunarodni odnosno internacionalizirani građanski rat.
Kad je pak riječ o ranjivosti BiH, Bilandžić podsjeća na duboke podjele, deficite glede institucionalnih državnih kapaciteta i strane borce teroriste, ili strukturalne uvjete za nastanak terorizma koji je imao svoj iskaz prije 10-ak godina, između ostalog, na primjeru slučajeva kad su strane ambasade bile mete radikaliziranih islamista.
A posebice, napominje, izazov predstavlja transformacija od sekularizacije do rigidne islamizacije. “Postoji solidarnost prema palestinskom narodu”, dodaje.
Nedostatak kompaktnog društva kao preduvjeta za funkcionalnu državu
Kad je pak riječ o nedostatku kompaktnog društva kao preduvjeta za funkcionalnu državu, dr. Bilandžić napominje da nema države bez društva.
“Društvo daje legitimitet državi, iz društva ide povjerenje u institucije, iz tog društva ide socijalno povjerenje, kohezija, solidarnost”, objašnjava, dodajući kako u BiH suživot pokazuje deficite, “puno je više paralelnih različitosti nego bilo kojih tipova integracije”.
Podsjeća i na prijepore unutar hrvatskog korpusa, “koji proizlaze iz zaista čudnog izbornog procesa i predstavljanja Hrvata”.
>Željko Komšić: ‘Oduzeo bih Hrvatima konstitutivnost, ali nažalost Bošnjaci ne mogu sami mijenjati ustav’
Naposljetku, “BiH je još uvijek pod protektoratom”, napominje Bilandžić. “To nije put za izgradnju države i to nije nešto što je bilo ni izvorno zamišljeno”.
Podsjeća da je država građena intervencijom, “međunarodnog faktora, zapravo subjekta”, koji je zaustavio rat i stvorio uvjete za postratnu izgradnju.
Model državnog uređenja koji održava različitosti
“BiH je dvoentitetska multietnička država, ona je nacionalna država triju konstitutivnih naroda, ali je stvarna konstitutivnost prijeporna. Konsocijacijski politički model nije ostvario integraciju niti funkcionalnu državu, štoviše služi za reprodukciju i održavanje zaokruženih zasebnih različitosti”, pojašnjava Bilandžić.
Uz to, ukazuje i na pitanje Republike Srpske koja pruža podršku svome savezniku, Ruskoj Federaciji.
Međunarodni impulsi, naglašava Bilandžić, “silno se odražavaju na BiH, u kontekstu nastanka BiH i ratnih trauma taj međunarodni faktor i te kako utječe”.
Međutim, napominje da ulogu međunarodnog faktora ne valja gledati “samo u pogledu porasta tenzija, nego i u okviru njihova ublažavanja”.
SAD prepustile pitanje BIH Europskoj uniji
Podsjeća da su SAD riješile pitanje završetka rata, stabilizacije BiH i onda su “prepustile to područje Europskoj uniji, to više nije bio prioritet američke strateške politike nacionalne sigurnosti.
No uspjesi u izgradnji funkcionalnosti BiH nisu postignuti i to je izvor nestabilnosti, i stoga posebice u kontekstu međunarodnih impulsa poput bliskoistočnog sukoba ili ruske agresije na Ukrajinu utjecaji na BiH su vidljivi.
>SAD osudio Dodikove prijetnje odcjepljenjem od BiH: ‘Opasan put po receptu Kremlja’
“Jugoistočna Europa zbog tih recentnih sukoba i ‘hladnoratovskih’ orijentacija u posthladnoratovskom razdoblju u pogledu podjela sfera interesa i zona utjecaja jest prijemčiva za destabilizaciju u pogledu moguće odluke Ruske Federacije da ide na izvoz nestabilnosti izvan agresije na Ukrajinu. Područje jugoistoka Europe, povijesno i recentno jest ruska sfera interesa.“
Zapad se vraća Bosni i Hercegovini
“To postoji i dalje, kad se to shvatilo, zapad se ozbiljno vratio Bosni i Hercegovini” nastojeći ju ponovno stabilizirati.
“Ja mislim da je taj trend na sceni zadnjih godina, elita zapadne i američke diplomacije, a to znači kad je diplomacija tu da su i svi drugi instrumenti države iz sfere nacionalne sigurnosti, vratila se u BiH. BiH je opet postala vidljiva na rang listi prioriteta za eliminaciju destabilizacije odnosno održanje stabilnosti”, pojašnjava dr. Bilandžić.
“Pogledajte samo angažman u BiH zadnje dvije do tri godine. To je ozbiljan povratak međunarodne zajednice”, napominje, uz zaključak: “Ja sad očekujem, ako su te lekcije naučene, ako je taj trend uvjerljiv, u ovoj dodatnoj usložnjenoj situaciji može utjecati na stabilnost, štoviše, za očekivati je da će taj mehanizam biti još više pojačan”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
