Tko je žena koja prijeti Hrvatskoj: Ova miljenica Kremlja izmijenila je lice ruske diplomacije

Zaharova
Marija Zaharova, Ministarstvo vanjskih poslova Rusije

Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova na čelu sa Sergejem Lavrovom, na pik je uzela Hrvatsku. Ta “diplomatska lavica” bez dlake na jeziku koja je stubokom promijenila narativ Kremlja prema svijetu, dva se puta u travnju izravno referirala na Hrvatsku optuživši našu zemlju za rusofobiju. Doznajte tko je ona.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Optužila Hrvatsku za “nalet militantne rusofobije”

Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova ovog je tjedna dala žestoku packu Hrvatskoj optužujući hrvatsku Vladu da “sustavno, s upornošću koju bi bolje bilo rabiti za nešto korisnije, razvija antirusku liniju, uporno i sustavno uništavajući bilateralne odnose, doslovce se spuštajući na razinu spletkarenja”. Izjavu je dala nakon što je službeni Zagreb odbio dopustiti dolazak “humanitarnog leta” kojim bi protjerane ruske diplomate i njihove obitelji bile vraćene u Rusiju.

>Rusija: Zapadni mediji jako su se trudili potaknuti rat u Ukrajini

“U naletu militantne rusofobije, službeni je Zagreb otišao toliko daleko da nam je, potpuno nediplomatski, nepristojno i kršeći standarde međunarodne komunikacije, odbio zahtjev da organiziramo humanitarni let ne bismo li evakuirali veliku grupu zaposlenika ruskog veleposlanstva u Hrvatskoj, zajedno s njihovim obiteljima, uključujući i malu djecu. Riječ je o ljudima kojima su same hrvatske vlasti, potpuno nerazumno, naredile da napuste državu”, izjavila je Zaharova.

“Takav nehumani i krajnje podrugljiv odnos prema našim sugrađanima neće proći bez primjerenog odgovora”, priprijetila je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Reagirala je i prije dva tjedna nakon što je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova obavijestilo rusko veleposlanstvo u Zagrebu o protjerivanju 18 diplomata i šest članova administrativnog osoblja veleposlanstva.

“Ruska Federacija izrazila je snažan prosvjed hrvatskim vlastima u vezi s protjerivanjem 24 zaposlenika ruskog veleposlanstva u Zagrebu”, objavila je Zaharova na službenim internetskim stranicama ruskog ministarstva.

“Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova informiralo nas je 11. travnja o reduciranju ukupnog broja osoblja u ruskom veleposlanstvu u Zagrebu te je s tim u vezi naredilo da 24 zaposlenika napuste državu. Snažno prosvjedujemo protiv ovoga neprijateljskog i ni sa čim izazvanog koraka, koji ima razarajući učinak na cjelokupne rusko-hrvatske odnose”, priopćila je Zaharova i dodala: “Sva odgovornost za posljedice ovog antiruskog poteza leži isključivo na hrvatskoj strani. Poduzet ćemo protumjere”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska je nakon tih izjava dobro upoznala način komunikacije glasnogovornice Sergeja Lavrova i ruskog ministarstva koja je nedavno nakon otkrića masakra civila u ukrajinskoj Buči, za to optužila Zapad.

Zbog nje se Putin ispričao Vučiću

Ona je nepristojna, izravna, iznimno cinična i koristi se humorom koji uglavnom prelazi granice pristojnosti. Tako je svojim komentarom na društvenim mrežama 2020. izazvala ispriku Putina i Lavrova srbijanskom predsjedniku Vučiću.

“Ako ste pozvani u Bijelu kuću, a stolica je postavljena kao da vas ispituju, sjedite kao na fotografiji broj 2. Tko god da jeste. Vjerujte mi”, napisala je Zaharova uz fotografiju na kojoj sjedi Vučić pred Trumpom, a uz nju je objavila i fotografiju iz poznate scene iz filma Sirove strasti.

“Marija Zaharova najviše govori o sebi. Primitivizam i prostakluk govore o njoj, kao i o onima koji su je imenovali. Neka se oni time bave, ja joj neću odgovarati”, komentirao je Vučić, a BBC je javio da mu se Putin zbog ove objave čak i ispričao.

BBC je nakon toga prenio da su se Putin i Lavrov ispričali Vučiću zbog svoje neobuzdane glasnogovornice.

Radikalno je promijenila lice ruske diplomacije

Ova 46-godišnjakinja je, kako je u opsežnom tekstu o njoj pisao BuzzFeed 2018., potpuno preokrenula lice ruske diplomacije prema javnosti.

Suhoparnu statistiku zamijenile su bombastične izjave i uvrnute šale. Njezini brifinzi imaju milijunske preglede na YouTubeu.

“Stvarno voli svoj posao. Očigledno je oduševljena time što radi’, rekao je Aleksej Maslov, profesor na prestižnoj moskovskoj Visokoj školi ekonomije, koji je Zaharovoj bio akademski savjetnik početkom 2000-ih. “Pretvorila je PR menadžment Ministarstva vanjskih poslova u visoko kazalište.”

Zaharova, koja na društvenim mrežama ima stotine tisuća pratitelja, jednom je ukrajinskom komentatoru u emisiji svojedobno rekla: “Pusti me da govorim ili ćeš stvarno čuti kako ruske rakete zvuče!”

Iznijela je svoje mišljenje o Michaelu McFaulu, američkom veleposlaniku u Rusiji tijekom Obaminih godina, posebno otvoreno, rekavši: “Sjećamo se njegove profesionalne nesposobnosti”.

Diplomatski pedigre

Zaharova ima diplomatski pedigre. Njezin otac, Vladimir Zaharov, preselio je obitelj u Peking krajem 1981. kako bi radio u tamošnjem sovjetskom veleposlanstvu. Zaharov je najveći dio svoje karijere posvetio Kini, najprije radeći u veleposlanstvu, a zatim se popeo do mjesta zamjenika glavnog tajnika Šangajske organizacije za suradnju.

U intervjuu je Zaharova preseljenje u Kinu kada je bila djevojčica opisala kao šok. “Prelazak iz snježnobijele i svečane prednovogodišnje Moskve u okrug koji je bio siv, prašnjav i užasno hladan – tamo nema snijega, samo vjetar. Svi su nosili kapute od ovčje kože i kape s crvenim zvjezdicama”, rekla je.

Zaharova je rekla da njezini roditelji nisu gajili iluzije o sovjetskom režimu. Kada je on pao, obitelj, kaže, nije dvojila treba li se vratiti kući.

“To je naša domovina… Morali smo se vratiti u Moskvu bez obzira na to što nas tamo čekalo. Iako se sjećam da su nam čak i najbliži ljudi rekli da se ne vraćamo”, kazala je.
Zaharova je ušla u prestižni Moskovski državni institut za međunarodne odnose (MGIMO) 1993. godine. Diplomirala je 1998., a u Ministarstvu vanjskih poslova zaposlila se iz drugog pokušaja.

Njezin prvi posao u Ministarstvu vanjskih poslova bio je u diplomatskom biltenu, publikaciji koja je uglavnom tiskala dekrete, ugovore i arhivske dokumente.

“Sovjetski sustav propagande prestao je funkcionirati, tako da se nije moglo ništa uništiti ili promijeniti – morali smo graditi nešto na potpuno drugačijim temeljima”, rekla je.

Bilo je to početkom 2000-ih, kada je Zaharova upoznala Sergeja Lavrova, koji će postati ministar vanjskih poslova 2004.

Sljedeće godine, Zaharova je otišla na svoj prvi inozemni zadatak, u New York, voditi novinarsku službu ruske misije pri Ujedinjenim narodima, gdje je Lavrov bio veleposlanik UN-a prije nego što je promaknut u ministra vanjskih poslova.

Karijera Zaharove zaista je uzletjela pod predsjedništvom Dmitrija Medvedeva. Medvedev, koji je stupio u ulogu predsjednika između Putinova drugog i trećeg mandata, uvelike se ugledao na svog tadašnjeg američkog kolegu – Obamu.

Medvedev se želio prikazati kao moderan, liberalan i tehnološki potkovan; Obama je izjavio da želi poboljšane odnose između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.

Ne podnosi ženske kvote

Iako je jedna od rijetkih žena u Ministarstvu vanjskih poslova, Zaharova ne podnosi feminističku histeriju.

“U francuskom ministarstvu vanjskih poslova mora biti 50/50 muškaraca i žena. Što god je potrebno! Skinite ih s ulice, zgrabite ih iz dućana – nema veze”, rekla je. “Nikad nismo imali kvote niti bilo kakve druge obveze. Ali ljudi koji su došli na najviše položaje učinili su to na temelju svojih sposobnosti, a ne zahvaljujući kvotama”, kazala je.

“Galantnost, to je dio naše tradicije… Ako žena nosi tešku torbu, a muškarac hoda pored nje, trebao bi se ponuditi da je nosi”, rekla je Zaharova.

Zaharova je svaki potez Rusije, bila to aneksija Krima ili rušenje civilnog zrakoplova, popratila dosjetkom ili porukom na društvenim mrežama od kojih je svaka začinjena suptilnom ili manje suptilnom prijetnjom.

U javnosti nikada nije govorila o svom suprugu, ruskom diplomatu, za kojeg se 2005. udala u New Yorku i s kojim ima 12-godišnju kćer.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.