Jedna od glavnih vijesti u srbijanskim medijima u četvrtak je informacija da je na snimanju filma “Oluja” na planini Tari poginuo scenski radnik. Ovaj je tragični događaj skrenuo pozornost na to da je tamošnja kinematografija, kao što je nedavno i najavila, punom parom krenula u snimanje igranog filma i serije od 12 nastavaka “Oluja”, radnja kojih je smještena u kolovoz 1995., u vrijeme pobjedničke vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske. Obzirom da su film i serija najavljeni odmah nakon što je snimljen film “Dara iz Jasenovca”, te da se govori kako će prikazivati jedno od najvećih stradanja Srba u novijoj povijesti, a da su podršku za snimanje dali političari Aleksandar Vučić i Aleksandar Vulin, za pretpostaviti je s velikom sigurnošću da u njima neće biti istinitog povijesnog prikazivanja događaja, nego će biti riječ o velikosrpskoj propagandi.
Teška nesreća na snimanju
Kako je javio Kurir, scenski radnik Vladimir M. iz Beograda nastradao je četvrtak kada je u pauzi snimanja pao u provaliju duboku nekoliko stotina metara, sa Banjske stijene na planini Tari u Srbiji. Navodno je prije toga sjedio na ivici stijene.
Prema prvoj verziji nitko iz filmske ekipe nije vidio sam trenutak pada, ali su ubrzo primjetili da ga nema, dok je prema drugoj verziji samu tragediju vidio jedan od kaskadera koji je bio na setu. On se spustio niz liticu i našao tijelo ali se nije mogao vratiti nazad pa su ga vatrogasci izvukli užadima.
Iz produkcije “Omega” izvijestili su da je Vladimir M. bio scenski rekviziter u ekipi filma “Oluja”, te da se okolnosti njegovog stradanja ispituju.
U Srbiji je još lani započelo snimanje filma i serije Oluja, redatelja i scenarista Miloša Radunovića, koji već imaju i svoju službenu najavu:
Najavljeno je i snimanje nastavka filma Dara iz Jasenovca.
Rad na filmu Oluja je jedno vrijeme prekinut zbog pandemije korone, ali je ubrzo i nastavljen.
O snimanju
Kako smo pisali lani, u Pambukovici kod Valjeva započelo je snimanje dugometražnog igranog filma ‘Oluja’, srbijanskog redatelja Miloša Radunovića. Premijera je najavljena za prosinac 2021. godine, a odmah je najavljen i serijal od dvanaest epizoda koji je s prikazivanjem trebao započeti od ožujka 2022. Sve se odužilo zbog korone. Srbijanske kulturne institucije, kao i Vučićeva nacionalna televizija najavile su podržati projekt financijskom i propagandnom potporom. Nema sumnje da će tako Srbija svijetu predstaviti priču o obrambenom Domovinskom ratu kao o građanskom ratu, a oslobodilačku operaciju Oluja kao zločinački genocidni poduhvat, zbog kojeg se u Srbiji svakog 5. kolovoza obilježava Dan žalosti.
Kao i nedavno prikazana “Dara iz Jasenovca”, i ovaj će film ustrajati na tvrdnjama o genocidnoj i fašističkoj narav0i hrvatskoga naroda te povijesnoj i sadašnjoj potlačenosti Srba u Hrvatskoj. Na taj način namjerno se žele iskriviti povijesne činjenice, relativizirati ulogu Srbije u Domovinskom ratu i izjednačiti agresora i žrtvu.
Što kažu redatelj i glavni glumac?
Glavnu ulogu igra Jovo Maksić, odrastao u Kninu i iz njega izbjegao u kao 23-godišnjak
Glavnu ulogu u filmu igra Jovo Maksić koji sudjeluje i u pisanju scenarija. Ovaj je glumac kao 23-godišnjak – mladić u punoj snazi s hrvatskom adresom – iz Knina izbjegao u Beograd. Večernji list prenio je njegov komentar na film, u kojem je Hrvatsku prozvao etnički čistom zemljom: “Nažalost, cijela naša (srpska, op. a.) povijest puna je scenarija za razne filmove, pa je to svojevrsni dug prema sebi, pogotovo što je to i moja osobna priča, pa imam osobnu želju i obvezu da sve to napišem …
Ti su ljudi imali užasnu sudbinu, prošlo je toliko godina od “Oluje”, a eto, vi imate etnički čistu zemlju u srcu Europe, koja je nositelj “demokracije”. Kako imamo grešaka, postoje i drugi i to treba pokazati”, ustvrdio je glumac Maksić, koji je rođen u zapadnoj Bosni, a odrastao u Hrvatskoj.
Redatelj Miloš Radunović, Podgoričanin koji 20 godina živi u Beogradu gdje je i diplomirao na Akademiji umjetnosti, kaže da je ovakvih filmova premalo. “Mislim da je vrijeme da se dotaknemo ove bolne teme i jednostavno kažemo svoju stranu tog rata, da nas ne prikazuju samo kao zločince, već da bismo vidjeli da su i naši ljudi ozbiljno patili.” Komentirao je da je potrebno snimati na desetke ovakvih filmova, kako bi djeca i mladi znalo što se zapravo događalo: “Imam troje djece i moja starija kći koja ima 10 godina sada sa mnom gleda “Daru iz Jasenovca”. Djeca danas jednostavno ne znaju što se dogodilo i mislim da je naša dužnost ispričati te tragedije”, kazao je Radunović.
Srpski film o Oluji zapravo izriče lažni narativ kojeg Pupovčeve ‘Novosti’ već godinama ponavljaju
Srbi u Srbiji, iz pozicije velikosrpskih gubitnika u ratu, financiraju srpski film kojim se promiče srpska mitomanija i povijesna laž. U isto vrijeme, hrvatski porezni obveznici u Hrvatskoj financiraju srpsko glasilo posve identičnog narativa. Pupovčeve Novosti već godinama nastoje diskreditirati pravo Hrvata na slobodnu i nezavisnu državu, upinjući se prikazati suvremenu Republiku Hrvatsku kao ideološku i političku sljednicu fašističke NDH.
> Znate li koliko novca iz proračuna dobiva SNV, koji djeluje kao politički alat Milorada Pupovca?
> Evo kakve su naslovnice objavljivale Pupovčeve ‘Novosti’, financirane iz hrvatskog proračuna!
Dok Srbi vrše svoju propagandu, HRT odbija nastavak serijala o stradanju Vukovara
Snimanje propagandnog velikosrpskog materijala komentirao je i Velimir Bujanec na svom facebook profilu. Podsjetio je kako je HRT odbio prihvatiti snimanje “Heroja Vukovara”, a zajedno s RTS-om je emitirao “Dnevnik Diane Budisavljević”, još jedan filmski uradak koji iskrivljuje istinu. “Srbi rade to što rade, a Hrvati?! HRT je odbio prihvatiti snimanje četvrte sezone ‘Heroja Vukovara’, uz obrazloženje da serijal “nije u duhu vremena”… Zajednički s RTS-om, taj isti HRT, ne tako davno, premijerno je emitirao ‘Dnevnik Diane Budisavljević’ – jer to valjda je “u duhu vremena”, a o brojnim odbijenicama hrvatskim redateljima i scenaristima od strane HAVC-a i ‘ministarske’ Obuljen, na temu velikosrpske agresije – da ne govorim…”
“U svakom slučaju, dok Hrvatska – ni nakon tri desetljeća – nema igrani film o srpskoj opsadi Vukovara, Beograd kroz projekt ‘Oluja’ nudi svoju verziju “istine”, koja će, uz obilatu potporu države, obići cijeli svijet. Sami smo si krivi, a ne bi me nimalo iznenadilo da na ‘svetskoj’ premijeri u Beogradu, uz Vučića, Porfirija i ‘diplomatski kor’, u prvim redovima osvanu i Milorad Pupovac ili Boris Milošević, kao “izaslanici” vladajuće hrvatsko-srpske trgovačke koalicije, zbog čije se politike na Prisavlju smatra da teme iz Domovinskog rata – nisu u duhu vremena!”, napisao je Bujanec.
Oluja – najveća pobjeda suvremene Hrvatske vojske
Podsjetimo, već smo ranije pisali kako su Srbi sami priznali da su priželjkivali da HV postupi kao Mladić u Srebrenici ili Šljivančanin u Vukovaru, da postupci Hrvatske vojske budu slični njihovima za cijelo vrijeme rata od početka do Oluje. Tako bi sljedećih 100 godina imali materijala za potvrdu svoje izmišljene i silom nametane sintagme ”o genocidnosti hrvatskog naroda”.
> (VIDEO) 4. kolovoza 1995. početak Oluje – što bi svatko morao znati o ovoj operaciji?
Najveći uspjeh u operaciji Oluja postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin. Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja.
Stav svijeta i međunarodne zajednice bila je zahvalnost Hrvatima za humane postupke i prema srpskim vojnicima i prema srpskim civilima zadivio je svijet. Bilo je to potpuno suprotno nevojničkom ponašanju i nedostatku vojničke časti srpske vojske tijekom rata: suprotnost mučenjima i ubijanjima koje su doživljavali zarobljeni hrvatski vojnici i civili prilikom predaje od Vukovara, preko Kostajnice i Petrinje do Drniša i Dubrovnika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
