Premijer Justin Trudeau pozvao se na nikad prije korištene hitne ovlasti da bi pokušao okončati blokade i javne nerede posljednjih 18 dana u Ottawi – piše Global news. Na konferenciji za novinare u ponedjeljak Trudeau je najavio da stavlja na snagu Zakon o izvanrednim situacijama.
>Kanadska policija i dalje u pat-poziciji s prosvjednicima koji blokiraju most
Na konferenciji za novinare u ponedjeljak Trudeau je najavio da stavlja na snagu Zakon o izvanrednim situacijama nakon što razgovara sa saveznom vladom, Liberalnim nacionalnim klubom i oporbenim čelnicima. Rekao je da mjere ne uključuju pozivanje vojske ili nepoštovanje građanskih prava.
“Ne možemo i nećemo dopustiti nastavak ovih opasnih i ilegalnih aktivnosti”, rekao je Trudeau. Dodao je da će to omogućiti saveznoj vladi da zatraži uslugu “vuče kamiona.”
To će omogućiti Kanadskoj graničnoj službi da zabrani ulazak građanima koji nisu Kanađani, a koji pokušavaju prijeći da bi se pridružili blokadama.
Trudeau je također obećao da će u narednim danima uvesti mjere poslovne potpore lokalnim tvrtkama u Ottawi koje su bile prisiljene zatvoriti se zbog blokada.
The ongoing blockades and occupations are presenting serious challenges to law enforcement’s ability to effectively enforce the law. Because of that, the federal government is invoking the Emergencies Act to supplement provincial and territorial capacity.
— Justin Trudeau (@JustinTrudeau) February 15, 2022
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zamjenica premijera i ministrica financija Chrystia Freeland rekla je da u okviru Zakona, savezna vlada sada proširuje zabrane o sprječavanju financiranja terorizma te masovnog web-financiranja kriminalnih aktivnosti.
Uskoro trajne, a ne samo izvanredne mjere?
Prva promjena je da se od ponedjeljka platforme koje financiraju takve usluge, kao i njihovi poslužitelji moraju registrirati kod FINTRAC-a, kanadskog nadzornog tijela za financijske usluge.
“Uvodimo ove promjene jer znamo da te platforme financiraju ilegalne blokade i aktivnosti koje štete kanadskom gospodarstvu“, rekla je Freeland. Dodala je i da će vlada donijeti zakon kako bi ovo postala trajna, a ne samo izvanredna mjera.
>Tvrtka GiveSendGo prkosi kanadskoj vladi: Odbili zamrznuti sredstva Konvoju slobode
“Drugo, Vlada je ovlastila kanadske financijske institucije da privremeno prestanu pružati financijske usluge ako sumnjaju da se račun upotrebljava za daljnje nezakonite blokade i okupacije. Također, potičemo kanadske financijske institucije da preispitaju svoju suradnju sa svima koji su uključeni u prosvjede”, rekla je Freeland.
Federalne su institucije također dobile “nove, šire ovlasti”. Ovlaštene su za dijeljenje informacija o svakome za koga se sumnja da je umiješan u blokade s kanadskim bankama i financijskim institucijama.
“Od danas će banka ili drugi pružatelj financijskih usluga moći odmah zamrznuti ili otkazati račun bez sudskog naloga. Pritom će biti zaštićeni zbog radnje poduzete u dobroj vjeri”, rekao je Freeland.
“Ako vaš kamion sudjeluje u ovim blokadama, vaši će računi biti zamrznuti. Osiguranje vašeg vozila bit će obustavljeno.”
Parlamentarni nadzorni odbor nadzire provođenje mjera
Glavni državni odvjetnik i ministar pravosuđa David Lametti istaknuo je “privremenu prirodu mjera koje će trajati 30 dana. Vlada će u narednim danima pokrenuti parlamentarni nadzorni odbor da bi nadzirao kako se ovlasti izdane Zakonom provode.”
Trudeau je rekao da, iako zakon pokriva sva područja zemlje, primjenjivat će se samo u područjima pogođenima blokadama i gdje policija procijeni da se želi koristiti dodatnim alatima.
Jedan primjer bila bi mogućnost da se naredi tvrtkama za vuču da odvuku vozila koja sudjeluju u blokadama, rekao je.
Privremena čelnica konzervativaca Candice Bergen rekla je nakon objave da će konzervativci razmotriti specifičnosti mjera koje se predlažu prije nego odluče hoće li ih podržati.
Rekla je da je zabrinuta da će Zakon potaknuti tenzije, a ne smiriti ih.
Napomenula je da želi da se blokada zaustavi. No također želi da se to učini “na način da Kanađani osjećaju da su slušani i da ih njihov premijer poštuje.”
“Samo me gledaj!”
Kratki sažetak povijesti: Zakon o izvanrednim situacijama zamjenski je zakon Zakona o ratnim mjerama.
Zakon o ratnim mjerama bio je kontroverzni zakon kojim se Trudeauov otac, Pierre Elliott Trudeau, koristio 1970. tijekom listopadske krize, kada se dogodio niz terorističkih napada separatističkih skupina iz Quebeca.
Zakonom se dopustilo saveznoj vladi da onemogući građanske slobode, a kao odgovor na pitanja o tome koliko daleko bi Trudeau stariji otišao u dokidanju tih sloboda, rekao je: “Samo me gledaj.”
Taj je zakon, međutim, ukinut i zamijenjen 1988. godine Zakonom o hitnim slučajevima. Tim se zakonom koristi kao saveznim odgovorom na krizne situacije, uključujući pandemiju COVID-19, ali i sada, usred blokade konvoja.
Zakon o izvanrednim situacijama navodi četiri vrste hitnih slučajeva na koje bi pokrajine bile nesposobne same odgovoriti. To su izvanredne situacije ugroze javne dobrobiti; izvanredne situacije javnog nereda; međunarodne hitne situacije; i ratna hitna stanja.
Ovlasti u izvanrednom stanju javnog nereda
Izvanredno stanje javnog nereda daje pet vrsta ovlasti saveznoj vladi:
- mogućnost “regulacije ili zabrane javnog okupljanja za koje se razumno može očekivati da će dovesti do kršenja mira, putovanja ili korištenja imovine”
- mogućnost “određivanja i osiguranja zaštićenih mjesta”
- mogućnost “preuzimanja kontrole, obnove i održavanja javnih komunalnih i drugih usluga”
- mogućnost “odobrenja ili usmjerenja pružanja osnovnih novčanih usluga”
- mogućnost „izricanja kazne koja ne prelazi 500 dolara ili zatvorske kazne do šest mjeseci ili oboje. Ili, na temelju optužnice, novčane kazne koja ne prelazi 5.000 dolara ili zatvora do pet godina, ili oboje, za bilo koje kršenje naredbe ili propisa”.
Da bi proglasila izvanredno stanje javnog reda, savezna se vlada prvo mora konzultirati s pokrajinskom vladom i izdati proglas da bi ovlasti stupile na snagu.
Kriteriji su strogi: da bi se stanje kvalificiralo kao izvanredno, situacija mora zadovoljavati definiciju “prijetnje sigurnosti Kanade”. Naime, to propisuje Zakon o kanadskoj sigurnosno-obavještajnoj službi.
Jesu li zadovoljeni kriteriji za proglašenje “prijetnje sigurnosti Kanade”?
Prema tom zakonu, četiri moguća scenarija bila bi prijetnja sigurnosti Kanade:
- “špijunaža ili sabotaža koja je protiv Kanade ili je štetna za interese Kanade kao i aktivnosti usmjerene na takvu špijunažu ili sabotažu ili kao potpora takvoj špijunaži ili sabotaži”
- „aktivnosti pod utjecajem stranih osoba unutar ili u vezi s Kanadom koje su štetne interesima Kanade i tajne su ili lažne te uključuju prijetnju bilo kojoj osobi”
- „aktivnosti unutar ili u vezi s Kanadom usmjerene prema ili kao potpora prijetnji ili ozbiljnom nasilju protiv osoba ili imovine u svrhu postizanja političkog, vjerskog ili ideološkog cilja unutar Kanade ili strane države”
- “aktivnosti usmjerene na potkopavanje prikrivenim nezakonitim radnjama ili usmjerene prema ili s namjerom konačnog uništenja ili svrgavanja putem nasilja, ustavno uspostavljenog sustava vlasti u Kanadi.”
Na Zakon o izvanrednim situacijama nikada se nije nitko pozivao. Nakon što stupe na snagu odredbe o izvanrednim situacijama javnog reda prestaju vrijediti nakon 30 dana.
Odredbe stupaju na snagu čim se takvo izvanredno stanje proglasi. S druge strane, prijedlog kojim se potvrđuje izvanredno stanje mora se iznijeti pred Parlamentom u roku od sedam dana.
Budući da Zakon o izvanrednim situacijama nikada nije bio primijenjen, postavljaju se pitanja o tome kojim bi se točno mjerama savezna vlada mogla koristiti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
