Savezni prizivni sud potvrdio je teksaški zakon kojim se nastoji obuzdati cenzura platformi društvenih medija. Presuda je velika pobjeda republikanaca koji optužuju tvrtke poput Twittera i Facebooka da ograničavaju slobodu govora, a i korak je u velikoj pravnoj bici koja bi mogla završiti na Vrhovnom sudu.
Tužba osporava HB 20, teksaški zakon koji je potpisao guverner Greg Abbott i koji regulira platforme društvenih mreža s više od 50 milijuna mjesečnih korisnika, što uključuje Google, Facebook i Twitter, i kaže da ne mogu cenzurirati ili ograničavati govor korisnika na temeljen na izražavanja svog mišljenju.
Savezni sudac Andrew S. Oldham iz Petog okruga rekao je da platforme zagovaraju “prilično čudnu inverziju Prvog amandmana” da “zakopano negdje u nabrojanom pravu osobe na slobodu govora leži nenabrojano pravo korporacije na zaustavljanje prava na slobodu govora”.
“Danas odbacujemo ideju da korporacije imaju slobodno pravo prema Prvom amandmanu cenzurirati ono što ljudi govore”, nastavio je sudac Oldham, prenosi Foxnews.
“I dalje smo uvjereni da će Vrhovni sud SAD-a, kada sasluša jedan od naših slučajeva, podržati prava iz Prvog amandmana na web stranice, platforme i aplikacije”, poručili su iz NetChoice, neprofitne skupine koja predstavlja Metu u sporu protiv teksaškog zakona.
> Faktograf cenzurira portal Narod i liječnike zbog termina feticid (umorstvo nerođenog djeteta)
Lauc: Cenzura blizu proglašavanja udruženim zločinačkim poduhvatom…
U Hrvatskoj je sličan slučaj s provoditeljem cenzure Faktografom.
“Cenzura je zabranjena zakonom, no društvene mreže tvrde da se to ne odnosi na njih i da zato one smiju provoditi cenzuru.
Kako se sada stvari razvijaju u Americi, čini se da će izgubiti na sudu, što znači da će biti kažnjene za cenzuriranje koje su provodile. Za detalje pogledajte poveznicu u prvom komentaru.
U Hrvatskoj je za cenzuru zapriječena i zatvorska kazna. Faktograf.hr, bilo bi dobro da malo razmislite prije nego što nastavite sudjelovati u nečemu što je vrlo blizu tome da bude proglašeno udruženim zločinačkim poduhvatom…”, objavio je prof. dr. sc. Gordan Lauc, profesor biokemije i molekularne biologije te bivši član Znanstvenog savjeta Vlade za pandemiju koronavirusa.
> Što je Faktograf proglasio lažima o koronavirusu, a sad ne želi priznati grešku?
UiO godinama upozorava na cenzuru
Na pokušaje cenzure i smanjivanje dosega na društvenim mrežama početkom ove godine reagirala je Udruga U ime obitelji koja u uputila Vladi zahtjev da zakonski regulira rad društvenih mreža u Hrvatskoj kako bi se hrvatskim građanima pružila pravna zaštita od arbitrarnih postupaka društvenih mreža i od kršenja njihovih ustavnih prava.
U ime obitelji je još u 2017. zbog gašenja profila portala Narod.hr i drugih građana jer su iznosili povijesne činjenice o pozitivnoj ulozi koju su u ratu u BiH odigrali HVO, Republika Hrvatska i general Praljak, predložila Vladi konkretne korake kako bi se spriječila cenzura na društvenim mrežama te je pozvala da:
- propiše odgovornost društvenih mreža zakonima Republike Hrvatske u slučajevima kad su im korisnici hrvatski građani i pravne osobe iz Hrvatske,
- zaštiti pravo na slobodu govora i na slobodu od cenzure na društvenim mrežama, te
propiše postupke u slučaju sporova hrvatskih građana i društvenih mreža u kojima zadnja instanca treba biti hrvatsko pravosuđe. - Iako su društvene mreže u vlasništvu privatnih tvrtki i donose vlastita interna pravila za svoje korisnike, ta pravila trebaju biti usklađena s međunarodnim pravom i hrvatskim zakonima, istaknula je tada U ime obitelji.
> Faktograf ponovno misli da ima monopol nad istinom: Evo što je do sada proglašavao ‘netočnim’
Glavni urednik Faktografa: Građani moraju prihvatiti da ničemu ne mogu bezrezervno vjerovati
Glavni urednik Faktografa Petar Vidov je prije dvije godine za portal Netokracija opisao kako funkcionira Faktograf, a u intervjuu je između ostaloga ustvrdio kako će građani ”nažalost morati prihvatiti da ničemu više ne mogu bezrezervno vjerovati”, a potom da je ”svaku novu informaciju nužno ”pokušati potvrditi” ”iz dodatnog izvora”.
Prema Vidovu tako imamo javni prostor u kojem građani baš u nijednu informaciju ne mogu vjerovati kao točnu, ali zato imamo Faktograf, koji je eto specijalizirani portal za ”provjeru informacija” odnosno utvrđivanje činjenica.
Kojemu bi valjda trebalo bezrezervno vjerovati. Dakako, postoji institut podnošenja žalbe samom Faktografu ako netko smatra da je informacija krivo označena kao netočna, no u dosadašnjim istupima Faktografa, žalbe se rijetko usvajaju, odbijenice često nisu argumentirane.
O samom Petru Vidovu ne postoji puno dostupnih informacija. O njegovom stupnju obrazovanja ne zna se ništa, ali je poznato da se novinarstvom bavi od 2006. godine, da je radio na lijevom portalu Index.hr, da je surađivao s lijevim Pupovčevim Novostima u vlasništvu SNV-a srpske manjine. Vidov je također radio istraživanje za GONG, istu onu lijevu nevladinu organizaciju koja je s HND-om 2016. pokrenula Faktograf, te donedavno bila i njegov izdavač. U timu Faktografa, kao savjetnica nalazi se Jelena Berković, bivša izvršna direktorica GONG-a.
Uz sve to, Faktograf opstaje zahvaljujući velikim donacijama (troškovi za 2020. iznose 1.709.078 kuna) koje dobivaju od Googlea i raznih inozemnih nevladinih organizacija, ali po novinarima Faktografa – nema mjesta sumnji u objektivnost i točnost njihovog ”raskrinkavanja lažnih informacija”.
Faktografov fokus na Narod.hr
Faktograf se u svom radu često fokusira na portal Narod.hr i upušta u ideološku ocjenu sadržaja.
Negativnu ocjenu dobili su članci na temu komunističkih zločina, pobačaja, partizanskih mirovina, Greenpeacea, o stvarnom broju pobačaja u Sloveniji, napada na Hrvate u Münchenu na Uskrs 2019., zatim Trumpu i liječnicima koji tvrde da postoji lijek za koronavirus, financiranju koalicije s Možemo od strane Emila Tedeschija te na kraju, Faktograf je cenzurirao Narod.hr zbog prenošenja mišljenja prof. dr. sc. Matka Marušića o izvorima pandemije koronavirusa.
Iako je Faktograf većinu žalbi za povlačenjem negativne ocjene odbio, žalba je bila prihvaćena u slučaju članka “Guido Hornik: Prinove na državnim jaslama – od 1997. do 2001. uskrsnulo novih 11 973 partizana”. GONG-ov portal je članak ocijenio negativnim dvije godine nakon njegovog objavljivanja jer je protumačio da Narod.hr tvrdi da se ukupni broj partizanskih mirovina od 1997. do 2001. povećao za 11.973. Negativna ocjena je povučena nakon što je Narod.hr u žalbi istaknuo da, iako se broj korisnika tih mirovina smanjivao, u navedenom razdoblju je partizanske mirovine aktiviralo novih 11.973 ljudi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
