Pojedine zemlje uvezle su više dobara iz Rusije od veljače do kolovoza 2022. u odnosu na godinu prije, prema podacima Eurostata. Hrvatska se nalazi na 11. mjestu s postotkom +68. Prednjači Slovenija +346, a potom Luksemburg +262, Grčka +142, Austrija +139, Cipar +138, Mađarska +132, Bugarska +116, Italija +100.
Te su države dobro premašile uvoz iz Rusije od godinu dana ranije, a sve se odvijalo dijelom i u vrijeme sankcija koje je zapad nametnuo Rusiji, prenosi Slobodna Dalmacija.
Treba istaknuti da su među tim zemljama još i Njemačka s +33 posto, Poljska s +24 posto, Francuska s +84, Nizozemska s +51, Belgija s +78, Španjolska s +51, Slovačka s +71, Rumunjska s +55 i Češka s +31. I sve su one nametnule sankcije Rusiji.
Šveđani prednjače u minusu
No, ima i onih koje su u minusu što se tiče uvoza iz Rusije. To su većinom one države koje su do raspada SSSR-a bile u sastavu te državne tvorevine ili graniče s Rusijom. Jedine koje su od veljače do kolovoza 2022. godine bile u minusu s uvozom iz Rusije, a koje nemaju dodirnih točaka s tom državom, prvenstveno jer nemaju kopnenu ili morsku granicu s njom, jesu Danska i Irska.
Tako najveći minus u uvozu iz Rusije tijekom tih šest mjeseci 2022. godine ima Švedska, i to za 60 posto. Slijedi je Danska s 44, Litva je u minusu 25 posto, Irska 20, Estonija 14, Latvija 8 i Finska 7 posto.
>Mislite da EU ne trguje s Rusijom zbog rata? U prošloj godini uvoz iz Rusije je čak i rastao
Kada se sve prebaci u novac radi se o milijardama i milijunima eura. Slovenija je tako u tih šest mjeseci 2022. godine iz Rusije uvezla robu u vrijednosti 1,1 milijardu eura, Luksemburg samo 8 milijuna eura roba, što je ipak bilo dovoljno za njihov skok od 262 posto iz godine prije, kada očigledno nisu uvezli ništa ili vrlo malo.
Grčka, koja je na trećem mjestu, uvezla je roba u vrijednosti 5,1 milijardu, Austrija, koja je četvrta, 3,9 milijardi eura. Peti je Cipar sa 142 milijuna uvezene robe, Mađarska je uvezla 5,4 milijarde eura roba, Bugarska 3,6 milijardi, a u Italiju je iz Rusije u tih šest mjeseci ušlo roba u vrijednosti od čak 9,6 milijarde eura. Hrvatska, koja je po postotku Eurostata na 11. mjestu od 26 država, uvezla iz Rusije roba u vrijednosti 470 milijuna eura.
Najviše milijardi eura su Rusiji za uvoz dale ili će tek dati Njemačka, čak 20,7 milijardi eura, i Poljska – 10,4 milijarde eura.
Treba dokazati kojim robama se trgovalo
“Ratnu” robnu razmjenu s Rusijom za Slobodnu Dalmaciju komentirao je Božo Kovačević, bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi.
“Zasigurno su postojali ugovori potpisani puno prije ruske agresije na Ukrajinu koji su se morali ispoštovati. Dakle, ti ugovori su se, eto, morali realizirati i kada su se postupno uvodile sankcije, odnosno nakon početka ruske agresije na Ukrajinu. Kako sam već rekao, sankcije su se uvodile postupno, nisu odmah uvedene sve sankcije, pa je očigledno jedno vrijeme bilo moguće trgovati nekim proizvodima. No isto tako je moguće da su neke države, što je potrebno i dokazati, trgovale s Rusijom onim robama koje su pod sankcijama. Zbog svega toga moglo je doći do povećanja uvoza iz pojedinih država“, kazao je Kovačević.
Ističe kako sankcije ne mogu biti trajno obilježje međunarodnih odnosa.
“Uvođenjem sankcija narušava se pravna stabilnost one države protiv koje se sankcije uvode, ali one ne pogađaju samo u ovom slučaju Rusiju ili Putinov režim. One pogađaju i kompanije onih država koje su i uvele te sankcije. I to stanje kao takvo nije dugoročno održivo. Stoga sam mišljenja, ako se vodi rat protiv neke države, jednostavno treba prekinuti odnose s tom državom protiv koje se rat i vodi”, dodao je Kovačević.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
