(VIDEO) Cvrtila o SAD-u i Iranu: ‘Ni jednoj strani ne odgovara velika radikalizacija jer bi to imalo ozbiljne posljedice na regiju’

Foto: snimka zaslona

Smrt Americi, uzvikivali su zastupnici u iranskom parlamentu nakon što su jednoglasno prihvatili povećanje proračuna za Revolucionarnu gardu. Teheran navodno razmatra 13 mogućih scenarija kojima će se osvetiti za ubojstvo svog generala.

Tvrde da je i onaj najblaži noćna mora za Sjedinjene Američke Države. Snage NATO-a povukle su se iz Iraka u Kuvajt, među njima i hrvatski vojnici. Kako će se razvijati situacija na Bliskom istoku?

O tome su u HRT-ovoj  emisiji HRT-a razgovarali dekan Veleučilišta Vern prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, arabist i bivši veleposlanik RH u Egiptu Danijel Bučan, doc. dr. sc. Robert Barić, s Fakulteta političkih znanosti, vojni analitičar Jan Ivanjek i glavni urednik portala Euroactiv.hr Željko Trkanjec.

Na pitanje hoće li biti rata Cvrtila je rekao:

“Ne onakvog kako ga mi zamišljamo, u smislu da se sukobe dvije države da se nađu na nekakvom terenu i da se na tom terenu dvije vojske sučele jedna drugoj i da nešto na tom terenu riješe. Takvog rata sigurno neće biti, ali da će biti različitih vrsta incidenata, pritisaka koje će koristiti i cyber prostor toga će sigurno biti. Ova kriza neće završiti ovom opasnom verbalnom retorikom s jedne i druge strane nego će sigurno imati i svoju materijalnu realizaciju samo je pitanje kada i kako.”

Cvrtila je podsjetio da je od travnja 2019. bilo nekoliko ozbiljnih incidenata kada se razgovaralo o krizi koja se mogla potencijalno pretvoriti u rat.

“Ovaj sada pritisak se uklapa u tu strategiju maksimalnog pritiska, ali ono što je proizvelo taj maksimalni pritisak doveo je do socijalne mobilizacije ne samo u Iranu već i u Iraku. Niti jednoj ni drugoj strani ne odgovara velika radikalizacija jer bi to imalo ozbiljne posljedice na regiju, ali i na unutarnje odnose u SAD-u jer još nije objašnjeno koji su to neposredni razlozi koji su doveli do te akcije i sadašnje situacije”, rekao je.

>(VIDEO) Tko je bio likvidarni iranski general Soleimani, zbog kojega Iran SAD-u prijeti odmazdom?

“Je li Amerika imala pravo napraviti to što je napravila je velika kontroverza”, smatra Barić, te nastavio: “To je također sukob između Republikanaca i Demokrata. Radi se o pitanju legalnosti tog napada jer postoje ograničenja i u samom američkom zakonu. I činjenica je da Iran i SAD nisu formalno u ratnom stanju, kada bi još taj potez mogao i proći. Kad se pogledaju sve moguće konvencije to je jako sklisko pitanje i iskreno, o samoj legalnosti tog poteza duboka je sumnja u legalnost i u SAD-u, ali i na globalnoj razini”, rekao je.

“SAD od ljeta gomilaju snage u Iraku i regiji. Uspostavljene su nove postrojbe, nove formacije i zrakoplovstva. Prije koji dan je šest bombardera B52 prebačeno u zrakoplovnu bazu Diego Garcia koja je SAD-u izrazito bitna jer je izvan dosega iranskih balističkih projektila i jedina može kontinuirano održavati operacije teških bombardera. Sve ostale zrakoplovne baze koje SAD ima u regiji su unutar dosega iranskih raketa. U Sredozemlju je i ekspedicijska postrojba američkih marinaca koja se može brzo rasporediti na Bliskom istoku, iako je to oko 2500 marinaca koji su prvenstveno usmjereni na očuvanje američkih života Američkih građana, evakuacija i slično. S obzirom na rast snaga SAD očekuje da će se nešto dogoditi, ali to nije gomilanje koje je priprema za rat jer za takvo nešto bi trebalo biti daleko veći broj vojnika daleko više vremena da bi se to moglo pripremiti, rekao je Ivanjek”, dodavši da moramo imati na umu da bez obzira kolika je ukupna moć Irana i SAD-a neusporediva jedino što se stvarno računa su snage koje možete koristiti u nekoj zoni operacija, a tu Iran ima puno veće snage u svojoj vlastitoj zemlji nego što ima SAD u susjedstvu i toj regiji. Bilo kakvi veliki sukob nije u interesu nikoga.

“Današnji Putinov dolazak u Siriju je značajan. On je došao pokazati tko je ovdje na svoj način gazda. Od kada se Trump povukao iz Sirije, situacija se iz temelja promijenila. Rusija je zauzela strateški prostor i na svoj način ona upravlja procesima. S druge strane Kina koja pomno pazi da se nikome ne zamjeri i da sa svima bude u dobrim odnosima, ali je s druge strane vrlo jasno promijenila odnos. Više ne kupuje naftu od Irana, već od Saudijske Arabije. Pazi da ne naruši američke sankcije, ali čuva dobre odnose s Iranom, tvrdeći da su oni važan dio njihovog projekta jedan pojas jedan put. Rusija i Kina jasno su se definirale. Turska je u nezgodnoj poziciji. Oni su sunitska zemlja, ne mogu podržati Iran u potpunosti, nisu baš u dobrim odnosima s Amerikancima pa ne mogu podržati ni njih, a dobro bi im bilo s Rusima podijeliti neke prostore. Jedini koji nemaju strategiju je Europska unija”, istaknuo je Trkanjec.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT