(VIDEO) Stier: ‘Postoji mogućnost ustavne krize u BiH nakon izbora, izborni inženjering omogućavao je prevlast jednog naroda nad drugim’

O važnosti izbora za BiH te o budućnosti zemlje nakon njih u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog govorili su bivši ministri vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić i Davor Ivo Stier te međunarodna stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.

Što se tiče kampanje za izbore u BiH, nadate se najboljem, a situacija je vrlo teška i napeta. Pritisci sa svih strana su veliki. Jugoistočna Europa, a BiH pogotovo, arena su međunarodnog nadmetanja nekih puno većih aktera nego što su sami sudionici izbora u BiH. To se vidi iz međunarodne prisutnosti i iz razine napetosti. Izbori su i inače, ne samo u BiH, postali nasilniji, kampanje su grublje i žešće nego prije 10 godina, rekla je u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

Potencirano je nezadovoljstvom pravilima i politizacijom pravila, a onda možda i međunarodnim prisustvom i korištenjem BiH kao područja međunarodnog sukoba, smatra Pusić.

Hoće li opet hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabrati Bošnjaci?

Jasno je da zadnjih godina jača utjecaj Rusije i Turske u BiH. To su svi uočili pa je i Europska unija počela otvorenije o tome govoriti. Što se tiče incidenata, primjerice, imali smo slučaj na izborima u Stocu gdje se htjelo se inscenirati određene incidente, a sada je to i na ovim općim izborima. Dva su elementa ovih izbora. Jedan je mogućnost institucionalne odnosno ustavne krize – ide se na izbore, a nema novog izbornog zakona. Čak je i sud ukinuo jedan dio izbornog zakona, naložio donošenje novog zakona, no to se nije dogodilo. Može doći do institucionalne krize jer se neće moći konstituirati Dom naroda, rekao je bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier.

Druga dimenzija izbora važna je s političkog aspekta – novi pokušaj politike koja se predstavlja kao građanska, a u funkciji je centralizma ili unitarizma. To se vidi oko izbora hrvatskog člana predsjedništva. Izglede za pobjedu ima Željko Komšić, koji računa na bošnjačke glasove, a ne na hrvatske, da ga izabreru za hrvatskog člana. Kod takozvane građanske opcije u bošnjačkom korpusu se vidi fragmentacija. SDA ima puno problema, puno je fragmentirana, Radončić se kandidira, i treći koji se kandidira, koji je možda malo u sjeni, Denis Bećirović, koji je kandidat SDP-a, a ima veliku potporu vrlo utjecajnih krugova islamske zajednice, a opet bi se predstavio kao neka građanska opcija. Ako bi oni dobili i kod hrvatskog i kod bošnjačkog člana, onda bi kompletirali neku poruku koju bi prikazali prema vani kao – ‘evo, vidite, imamo pomak prema Europi’. A u biti iza te građanske opcije stoji unitaristička, centralistička politika. Ustavnom krizom moglo bi se doći do eskalacije i imamo novi pokušaj građanske opcije za koju ćemo vidjeti hoće li ili neće uspjeti, rekao je Stier.

Kampanja u smislu nepravilnosti nije puno drugačija od prethodnih izbornih kampanja u BiH. No ona je puno drugačija nego izbori u okruženju jer tamo nepravilnosti u izbornoj kampanji budu adekvatno sankcionirane. Kad pogledamo nepravilnosti, one nisu u BiH adekvatno sankcionirane. Važno je napomenuti da se na izborni dan održava šest vrsta izbora za različite nivoe vlasti i da su birački odbori sastavljeni isključivo od predstavnika stranaka. Nakon što im se dodijele pozicije u biračkim odborima, istima trguju odnosno iste prodaju ili zamjenjuju za mjesta u biračkim odborima za mjesta u sredinama kojima je to njima interesantno. Ono što se događa, da ti isti mahom stranački birački odbori na izborni dan u odsustvu bilo kakvih kontrola vrše manipulacije izbornih rezultata na samim biračkim mjestima, rekla je međunarodna stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.

Po prvi puta će se objaviti imena i prezimena te stranačka pripadnost biračkih odbora da se spriječi ta trgovina i da se ne dopusti da jedna stranka ima većinu u odborima. Također se uvode prozirne glasačke kutije kako bi se spriječilo da se u nju ubaci više glasačkih listića, rekla je Kuratko Pani.

U ovom trenutku je gotovo što se tiče promjene izbornog zakona jer je bio rok do svibnja. Na izborima sudjeluje 70-ak stranaka po postojećem zakonu. Promjene bi donijele da bi se iz jedne izborne jedinice birao jedan Hrvat manje, a iz druge jedan više. Ne bi drastično utjecalo na rezultate izbora. Nisu izbori samo za Predsjedništvo BiH. BiH ne koristi da se gura stalno u jedan te isti stereotip kako se ne može napraviti iskorak da se ide naprijed. Nije takva situacija kaosa da se ne može napraviti jedan korak naprijed. Već je to napravljeno kad se kandidirala za EU i kad je popunjavala upitnik za to. Sa svim poteškoćama i sa svim sukobima i različitim vrstama nezadovoljstava BiH ima šanse da napravi korak naprijed. Izbori su za predstavničko tijelo BiH i Federacije i RS i za kantonalne skupštine. Ovo nisu samo izbori o hrvatskom, bošnjačkom i srpskom članu predsjedništva. Ovo su izbori za predstavljanje etničkih, ali i političkih interesa. Nužno se ne poklapa etnička pripadnost s političkim izborom, smatra Pusić.

To je veliki problem u BiH – da je cijelo vrijeme fokus na etničkoj reprezentaciji pri čemu se misli, što se Hrvata tiče, na izbor predstavnika iz Hercegovine. Ima 20.000 Hrvata u Sarajevu, ima ih u središnjoj Bosni i trebaju biti predstavljeni. Ideja da je etnička reprezentacija izjednačena s političkom, mislim da je pogrešna i da je u velikoj mjeri proizvod problema i nesreća s kojima se BiH mora nositi. Ja bih se uvijek složila s građanskom reprezentacijom, ali postoji mogućnost da tu bude neka vrsta paravana. Cilj svake države je građanska reprezentacija, no u BiH je to puno složenije, rekla je Pusić.

Je li građanska reprezentacija paravan, to je pitanje. Traženo je da se donese novi izborni zakon. Odluka ustavnog suda ne bi se mogla donijeti bez međunarodnih sudaca. Federalni koncept entiteta Federacije BiH se narušio na način što se napravila prevaga jednog naroda na štetu drugoga. To onda onemogućava daljnji napredak u demokratizaciji tog entiteta pa i europeizaciji, izjavio je Stier.

Do sada se događalo da je bio izborni inženjering koji je omogućavao prevlast jednog naroda nad drugim. To je ono što se želi onemogućiti i zato je bitno donijeti novi izborni zakon. Način na koji se može riješiti etnizacija je da se uvede više elemenata federalizma. Npr. u Federaciji se mogu organizirati izborne jedinice koje će pratiti demografiju na terenu. Može se maknuti nacionalni prefiks pa će onaj koji će biti izabran, biti volja onih ljudi koji tamo žive. Kaže se da je previše fokus stavljen na nacionalni odnosno etnički, a u biti se govori o narodima u BiH. No ovo bi omogućilo veću demokratsku konkurenciju. Centralističke, unitarističke snage u BiH onemogućavaju takav razvoj i donošenje novog izbornog zakona po tom principu. Više federalizma omogućit će veću demokratizaciju i europeizaciju BiH. Takav put treba poduprijeti, a ovo su preduvjeti. Ako toga ne bude, imat ćemo samo produbljivanje krize. Svatko tko želi dobro BiH, a Hrvatska je najviše zainteresirana, onda moramo adresirati političke strukturne probleme, smatra Stier.

Vrlo se malo govori o ekonomskim temama, koje ustvari primarno zanimaju građane, bez obzira na nacionalnost. Obilježja kampanje su udarci ispod pojasa. Imamo izborne incidente zbog vrlo malih razlika u postocima koje dobivaju koalicije pa se u njihovoj borbi događaju stvari koje nisu politički korektne, rekla je stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.