Vlasti Republike Srpske organizirale masovnu proslavu ‘dana republike’: Prisustovali ruski veleposlanik i Čović

Foto: fah

Vlasti Republike Srpske u srijedu su ponovo u Banjoj Luci organizirale obilježavanje 9. siječnja kao “dana republike”, prkoseći još jednom pravorijeku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je taj praznik još 2015. godine ocijenio diskriminirajućim za Hrvate i Bošnjake te ga je proglasio neustavnim.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Banjolučku proslavu ignorirali su gotovo svi predstavnici diplomatskog zbora u BiH, osim ruskog veleposlanika, no u njoj su sudjelovali predsjednica srbijanske vlade Ana Brnabić i srbijanski ministar obrane Aleksandar Vulin, kao i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej, a također i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, koji je sjedio u prvom redu na svečanoj akademiji održanoj u dvorani “Borik” i kojega su posebice pozdravili kao voditelja izaslanstva hrvatskog naroda.

>Prof. dr. Ivo Banac: Moskva preko Čovićeve infrastrukture izravno utječe na hrvatski državni vrh

Predsjednik Matice srpske Dragan Stanić s govornice je elaborirao nedavnu povijest sintagmama poput “sloma republike srpske krajine” , kazavši također i to kako je uspostava RS “najveći srpski dobitak” u proteklim ratovima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Srbijanska premijerka Brnabić je, u svom istupu kazala kako Srbi moraju ostati jedinstveni u kojoj god državi živjeli, a najavila je kako će Srbija strpljivo i mudro poštovati međunarodne obveze poput Daytonskog sporazuma no ne gubeći mjeru za pravdu.

“Poštovat ćemo svaku odluku koju konsenzusom donesu sva tri konstitutivna naroda BiH, no posebice ćemo se brinuti za građane RS, što je sasvim prirodno”, kazala je Brnabić dodajući kako briga Srbije za RS ne znači mržnju prema BiH.

Predsjednica RS Željka Cvijanović kazala je kako je taj entitet stvoren “kao izraz težnje za slobodom i mirom” te je najavila odlučnu obranu njegova postojanja i ovlasti. “Smeta im što znamo kamo idemo i što se krećemo laganim korakom kako ne bismo pogriješili”,  istaknula je Cvijanović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vlasti RS ignoriraju odluku Ustavnog suda BiH o tome da je praznik neustavan

U Republici Srpskoj 9. siječnja obilježavaju u znak sjećanja na taj datum iz 1992., kada je samozvana skupština srpskog naroda, kojom su upravljali Radovan Karadžić i Momčilo Krajišnik, donijela odluku o proglašenju “republike srpskog naroda u BiH”.

Bio je to pokušaj da se spriječi proglašenje neovisnosti BiH od SFRJ, iako se bivša jugoslavenska federacija do tada praktično raspala nakon osamostaljenja Hrvatske i Slovenije, a ujedno je predstavljao uvod u nasilnu uspostavu protuzakonite vlasti u dijelovima BiH, nakon čega su uslijedili masovni entički progoni Hrvata i Bošnjaka s tih teritorija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Upravo je ta činjenica bila razlogom da Ustavni sud BiH proglasi 9. siječnja neustavnim kao entitetski praznik, no vlasti u RS predvođene Miloradom Dodikom, sadašnjim predsjedateljem Predsjedništva BiH, presudu Ustavnog suda su najprije ignorirale, a potom su 2016. godine raspisali referendum s pitanjem biračima u tom entitetu da se 9. siječnja ipak nastavi obilježavati kao “dan republike”.

Na temelju rezultata tog referenduma u listopadu 2016. godine donijeli su novi zakon kojim su 9. siječnja ponovo proglasili entitetskim praznikom, što su hrvatski i bošnjački zastupnici u parlamentu RS bojkotirali.

Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS nakon toga je podnio novu apelaciju Ustavnom sudu BiH u svezi s tim zakonom, no pravorijek u ovom slučaju još nije donesen.

Parada bez znakovlja BiH, uz simbole RS i Srbije

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U sklopu obilježavanja 9. siječnja ranije tijekom dana kroz središte Banje Luke vlasti su organizirale paradu s oko tisuću i pol sudionika, pretežito naoružanih policajaca od kojih su neki bili kostimirani u odore srpske vojske iz Prvog svjetskog rata te vatrogasaca, pripadnika civilne zaštite, ratnih veterana, studenata ali i lokalnog ogranka kontroverzne ruske motorističke udruge “Noćni vukovi”, koja promiče interese politike Vladimira Putina, a njenom vođi Aleksandru Zaldostanovu zabranjen je ulazak u BiH jer je proglašen prijetnjom po nacionalnu sigurnost.

Parada je protekla bez ikakvog znakovlja BiH, no uz brojne zastave RS i Srbije a intonirane su samo entitetska i srbijanska državna himna.

Zbog obilježavanja 9. siječnja u srijedu su zajedničkom izjavom reagirali bošnjački dužnosnici u tijelima vlasti RS, predvođeni potpredsjednikom tog entiteta Ramizom Salkićem.

“I pored odluke Ustavnog suda BiH da 9. siječnja ne može biti dan entiteta RS zbog toga što je diskriminirajući za sve nesrbe u tom entitetu predstavnici svih tijela vlasti RS su se sustavno, otvoreno, institucionalno, javno i agresivno suprostavili i zauzeli stav da neće izvršiti konačnu i obavezujuću odluku Ustavnog suda BiH. Na ovaj način oni su se suprotstavili načelima funkcioniranja pravne i demokratske države, nastavili sa izazivanjem velike i sveopće napetosti i uznemirenost kod građana, te dodatno narušili političke odnose među političkim akterima i nastavili s potkopavanjem procesa integracije BiH u Europsku uniju”, naveli su bošnjački dužnosnici u svojoj izjavi.

Posebnom je izjavom reagirala je i Stranka demokratske akcije (SDA), koja je Milorada Dodika optužila za sve opasnije pokušaje destabiliziranja prilika u BiH.

“Nepoštivanje zakona i odluka u čijem je donošenju sudjelovala i politička stranka na čijem je čelu, pokušajima da rješavanje odnosa između Srbije i Kosova poveže s BiH, omalovažavanjem institucija i simbola BiH, kršenjem odluka Ustavnog suda proslavom neustavnog ‘dana RS’, Milorad Dodik izaziva tenzije koje nikome u BiH, ali ni u regiji, ne mogu donijeti ništa dobro”, stoji u reakciji najveće bošnjačke stranke u BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.