Za razliku od Trumpa, Biden dao zeleno svjetlo za Sjeverni tok 2: Koje su moguće posljedice dogovora za Poljsku i Ukrajinu?

epa09363929 Russian President Vladimir Putin (C), Russian Defence Minister Sergei Shoigu (R) attend the 'Russia Navy Day' parade in St. Petersburg, Russia, 25 July 2021. Some 54 warships, including three frigates from India, Iran and Pakistan, 48 aircraft and more than 4,000 servicemen, took part in the parade in honor of the 325th anniversary of the creation of the Russian military fleet. EPA/ALEXEI NIKOLSKY/SPUTNIK/KREMLIN / POOL

Sjedinjene Države i Njemačka u srijedu su objavile sporazum o plinovodu Sjeverni tok 2 po kojem se Berlin obvezao da će odgovoriti na bilo kakav pokušaj Rusije da iskoristi energiju kao oružje protiv Ukrajine i drugih zemalja istočne i srednje Europe, no dopušten je dovršetak ruskog plinovoda do Europe bez izricanja daljnjih američkih sankcija.

Europska Unija kupuje od Rusije oko 20 do 25 posto svoje godišnje potrošnje plina, a najveći potrošač ruskog plina je Njemačka.

“To će Kremlju otvoriti vrata prema mogućnosti velikog oružanog napada na Ukrajinu, bez rizika prestanka dostave plina Njemačkoj zbog ratnih djelovanja na teritoriju preko kojega dostavljaju do 80 posto plina Europi. To u velikoj mjeri smanjuje ruske troškove moguće invazije na Ukrajinu. Dodatni vojno-sigurnosni element projekta povezan je s mogućim razmještanjem svjetlovoda sa senzorima pokreta duž Sjevernih tokova 1 i 2, što će ruskoj mornarici omogućiti nadzirati pomorski promet na Baltiku. Švedska mornarica je upozoravala na to.”, upozorio je nedavno za Narod.hr Przemysław Żurawski vel Grajewski, poljski politolog i profesor na Sveučilištu u Łódźu.

> Politolog Przemysław Żurawski za Narod.hr: Evo zašto je Sjeverni tok sigurnosna i ekonomska prijetnja za Europu

Taj plinovod dug oko 1200 kilometara prelazi preko Baltičkog mora i moći će prenositi 55 milijardi prostornih metara plina na godinu, zaobilazeći Ukrajinu.

Sporazum o Sjevernom toku 2 kaže da su se Njemačka i SAD obvezale suprotstaviti se svakom budućem ruskom pokušaju korištenja naftovoda kao političkog alata, prenosi EuroNews.

Dvije države također su se složile podržati Ukrajinu i Poljsku, koje projekt shvaćaju kao sigurnosnu prijetnju, financiranjem alternativne energije i razvojnih projekata. U zajedničkoj izjavi, dvije vlade rekle su da su “ujedinjene u svojoj odlučnosti da Rusiju pozovu na odgovornost za agresiju i zloćudne aktivnosti nametanjem troškova sankcijama i drugim alatima” – misleći uglavnom na rusku potporu separatistima u Ukrajini.

Što je sporno u Sjevernom toku 2?

Postoji zabrinutost da bi Sjeverni tok 2 mogao dati Rusiji previše moći nad europskim opskrbama plinom ili dopustiti da se plin zaustavi ruskim protivnicima.

Izgradnja tog plinovoda na kojem je inzistirala Njemačka izazvala je brojna negodovanja kod većine članica EU-a, no Europska komisija početkom 2019. godine odobrila dogovor, nakon što je Francuska odlučila u zadnji čas stati na stranu Berlina. Sjeverni tok 2 su mnogi vidjeli kao projekt koji ide suprotno od ciljeva i kojim se dodatno povećava ovisnost o Rusiji i pomaže im kako bi zaobišli Ukrajinu i Poljsku.

Ukrajina je započela službene konzultacije s Europskom unijom i Njemačkom o Sjevernom toku 2, rekao je u srijedu ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba, dodatno ističući protivljenje Kijeva plinovodu za kojeg tvrdi da je prijetnja europskoj sigurnosti. Kuleba je na Twitteru objavio da su Bruxellesu i Berlinu već poslane službene note.

Ukrajinski šef diplomacije javio se nekoliko minuta nakon što su Njemačka i SAD zajedno objavile sporazum koji će, uz ostalo, utvrditi posljedice za Rusiju ako Moskva novi plinovod iskoristi kako bi naudila Ukrajini ili drugim istočnoeuropskim zemljama.

“Ukrajina službeno inicira konzultacije s Europskom komisijom i Njemačkom o Sjevernom toku 2, koji prijeti ukrajinskoj sigurnosti, krši načelo diversifikacije Energetske unije EU. Note Bruxellesu i Berlinu već su poslane”, rekao je.

Za brojne članice, poglavito Poljsku, kritike bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa izrečene na summitu NATO-a u Bruxellesu na račun projekta Sjeverni tok 2 se čine razumnim. Trump je tada upozorio da je nelogično da Njemačka i druge države EU računaju na to da ih Amerikanci štite od moguće agresije Rusije kako ne bi povećavali izdavanja za obranu, a s druge strane, kroz projekte kao što je Sjeverni tok 2, povećavaju ovisnost o Rusiji i daju milijarde na ruske kompanije usko povezane s državom. Iako se Trumpa kritiziralo zbog odnosa s Rusijom vezano za upletenosti Rusije u američke izbore, Biden je taj koji je dao zeleno svjetlo Rusima za nastavak širenja svojih interesa na europskom kontinentu.

Europska komisija je svojedobno zaustavila projekt Južni tok koji je trebao dopremiti ruski plin preko balkanskih država.

Prema sada postignutom sporazumu, navodi Reuters, Njemačka i Sjedinjene Države podupiru desetogodišnje produljenje sporazuma o tranzitu plina između Rusije i Ukrajine, koji je izvor značajnih prihoda za Ukrajinu, a koji istječe 2024. godine. Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas pozdravio je u srijedu navečer sporazum između Njemačke i Sjedinjenih Država o plinovodu Sjeverni tok 2, kojemu se Washington dugo suprotstavljao.

“Laknulo mi je da smo pronašli konstruktivno rješenje vezano uz Sjeverni tok 2 sa Sjedinjenim Državama”, napisao je Maas na Twitteru.

Biden dao zeleno svjetlo

Američki dužnosnici protive se plinovodu koji će omogućiti Rusiji da izvozi plin direktno u Njemačku i potencijalno iz toga isključi druge zemlje, no Bidenova administracija odlučila je da ne zaustavlja cijeli projekt američkim sankcijama.

“Trump je radio pritisak kako bi sve članice NATO-a izdvajale 2 posto BDP-a na vojsku, ali osim istočnog dijela bloka koji strahuje pred Rusima, te Britanaca, nitko ga nije slušao. Trump je onda odlučio „zaigrati“ na Poljsku i Rumunjsku, a Nijemcima je jasno pokazivao svoje nezadovoljstvo. Oni su istodobno odbijali ulagati u poboljšanje obrambenog sustava i dopuštali su zarađivati Rusima koji su se uz pomoć toga novca naoružali. I očekivali kako će Europu od ruske prijetnje braniti Sjedinjene Država na svoj trošak, jer, eto, Nijemci su pacifisti koji ne žele služiti vojsku i izdvajati dovoljno na naoružanje.

Francuzi, s druge strane, ratuju u Sahari protiv islamističkih militanata, gdje ne trebaju imati jake postrojbe, ali rado bi, naravno, tamo vidjeli američku pomoć, na trošak Washingtona. Sve to zajedno posvađalo je Trumpa s glavnim članicama Unije.

Biden pokušava nešto drugo. Za njega najveće značenje u Europi imaju Nijemci. Biden ih pokušava ponovno promovirati kao glavnog regionalnog saveznika SAD-a koji treba preuzeti odlučujući dio odgovornosti u obrani Europe. Za tu iluziju žrtvuje dio interesa istočnog dijela NATO-a, računajući na to kako ona nema izbora i kako će svakako morati ostati u proameričkom taboru. Okretanje prema Nijemcima koji ozbiljno posluju s Rusima označavalo je neminovnost povlačenja sankcija protiv Moskve. Bilo je nemoguće održavati ih usmjerene samo protiv Rusije bez istodobnog sankcioniranja Nijemaca. A sankcije protiv njih bile su nemoguće u situaciji kada se Washington trudi popraviti relacije s Berlinom u kojemu vidi svojega glavnog regionalnog saveznika. Biden se također nada pogoršanju rusko-kineskih odnosa i šalje javne signale prema Moskvi, tražeći prostor suradnje na temama poput klimatskih pitanja, borbe protiv terorizma ili epidemije. Nisu toliko važne te teme same po sebi, koliko jasna poruka kako SAD žele surađivati s Moskvom. Kremlj to, naravno, jasno vidi i interpretira isključivo kao znak slabosti i ohrabrenje za daljnju ekspanziju na koju će SAD reagirati samo verbalno i privremeno. Dakle, takve geste Sjedinjenih Država (uz dodatak potpune kompromitacije zamjenika predsjednice Europske komisija Josepa Borella u Moskvi) za Rusiju predstavljaju samo ohrabrenje na nove agresije. Nijemci će se pretvarati da prihvaćaju ulogu koju su im namijenile Sjedinjene Države, ali neće činiti ništa kako bi ispunili svoje dužnosti. Oni nisu mentalno spremni na konfrontaciju s Rusijom kada je u pitanju Srednja Europa i skloniji su podjeli interesa. Za Ruse je to ohrabrenje na novu ekspanziju što bi moglo za posljedicu imati nove sukobe.”, istaknuo je Przemysław Żurawski.

Što je Biden govorio o Putinu prije 10 godina?

Scott Ritter, bivši obavještajni časnik američkih marinaca i autor knjige “SCORPION KING: America’s Suicidal Embrace of Nuclear Weapons from FDR to Trump“, koji je služio u Sovjetskom Savezu kao inspektor u provedbi Ugovora o Interkontinentalnim nuklearnim raketama (INF) i radio u stožeru američkog generala Normana Schwarzkopfa tijekom Zaljevskog rata, a od 1991. do 1998., dao je svoj osvrt:

“… Kad je Biden 2011. putovao u Kremlj, pripremao se za “resetiranje” Obamine administracije s Rusijom. Nije postojala prilika, niti potreba, za Bidenovim lažnim mačizmom. Dvojica muškaraca su se sastala, ali kao dio delegacija koje su razgovarale o mogućnosti poboljšanja odnosa. Ne samo da bi Bidenovo vrijeđanje i verbalno prepucavanje (s Putinom) bilo nevjerojatno neprimjereno i u suprotnosti s većim političkim ciljevima njegova posjeta, već bi se kosilo s njegovim vlastitim osjećajima, izraženim u to vrijeme o Rusiji. “Rusija ima najbolje inženjere na svijetu”, rekao je Biden na tiskovnoj konferenciji nakon sastanka s Putinom. “Rusija ima intelektualni kapital. Rusija je sjajna nacija.”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr