Veleposlanik Rusije na HRT-u – Predsjednica Grabar-Kitarović ostavila je snažan dojam na Putina kao vrhunska diplomatkinja

Foto: Snimka zaslona

Veleposlanik Republike Rusije Azimov istaknuo je na HRT-u da je predsjednik Vladimir Putin primio predsjednicu Hrvatske Kolindu Grabar-Kitarović na najvišoj razini, te da su razgovori trajali preko 3 sata. Azimov ističe Putinove riječi da je predsjednica Hrvatske “ostavila vrlo jak dojam kao vrlo ozbiljna političarka i vrhunska diplomatkinja”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To je potpuno suprotno lažima koje su plasirali mnogi hrvatski (i „regionalni“) mediji koji su pisali o navodnom 45 minutnom razgovoru Putina s hrvatskom predsjednicom i to na marginama, te o nezadovoljstvu Putina susretom.

Mediji su, dakle, ponovno lagali s (ne)skrivenom namjerom i postavlja se opravdano pitanje motivacije tih izmišljanja, ali i odgovornosti medija za ovakvo dezinformirajuće i politički motivirajuće pisanje za nečije interese.

Veleposlanik Rusije Anvar Azimov bio je gost sinoćnje emisije Romana Bolkovića, 1 na 1, na HRT-u. Tema razgovora bili su odnosi Rusije i Hrvatske u posljednjih desetak i više godina, pa je već na početku Azimov izrazio duboko žaljenje što su prije posjeta bivšeg ministra Stiera i nedavnog predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović odnosi dviju zemalja bili na prilično niskom nivou.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Moram reći da je posjet cijenjene gospođe Grabar-Kitarović doista jako važan za našu bilateralnu suradnju. Ja bih ga nazvao povijesnim etapnim posjetom. Najvažnije postignuće tog posjeta ponovno je uspostavljanje političkog dijaloga na najvišoj razini s našim predsjednikom Putinom“, rekao je na početku Azimov.

Nakon toga, Azimov je dodao kako je ostvario svoja četiri cilja za 2017. godinu: posjet hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Ive Stiera Rusiji, posjet parlamentarne delegacije, održavanje prvog sastanka Međuvladina rusko-hrvatskog povjerenstva za gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju; te na koncu kao vrhunac svoje diplomatske djelatnosti u Hrvatskoj Azimov ističe posjet hrvatske predsjednice Moskvi.

Taj je posjet iznimno važan jer je prvi službeni posjet hrvatskog predsjednika ili premijera Rusiji još od 2002. godine, što dovoljno govori prvenstveno o radu i lošem stanju hrvatske diplomacije. Naime, uz SAD i Kinu, Rusija je sigurno država sa „najtežom“ diplomatskom vrijednosti u današnjem svijetu, a Hrvatska je dopustila čak da nekoliko godina bude bez veleposlanika u Moskvi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Agrokor je spomenut samo na marginama, te Azimov ističe da taj slučaj ne smije biti zapreka odnosima dviju zemalja.

„Naravno da u središtu pregovora nije bio Agrokor. Bio je na predzadnjem ili zadnjem mjestu. Razmatrali su prije svega bilateralna pitanja…Dakle, prvi blok pregovora odnosio se na bilateralne probleme. Rekao bih da je u tim pitanjima postignuto potpuno razumijevanje između naših predsjednika. Drugi blok pitanja odnosio se na odnose EU-a i NATO-a s Rusijom. U tom smislu valja odati priznanje vašoj predsjednici. Iako sam ruski državljanin, mogu biti ponosan što Hrvatska ima takvu predsjednicu, to joj služi na čast. Sa sebi svojstvenom uravnoteženošću i konstruktivnim pristupom iznijela je razmišljanje o nužnosti dijaloga EU-a i NATO-a s Rusijom kao važnom svjetskom državom. I bila je saslušana. Moj predsjednik Putin bio je zahvalan što je vaša predsjednica išla u korist uspostavljanja dijaloga. Treći blok činila su pitanja povezana s održavanjem mira i stabilnosti u jugoistočnoj Europi s naglaskom, neću to tajiti, na Bosnu i Hercegovinu. Ni tu nije bilo nekih nesuglasica među nama. Posjet je, još jednom bih to istaknuo, bio nedvojbeno uspješan“.

Da Rusija želi razviti bliske diplomatske odnose s Hrvatskom svjedoče i riječi Azimova da Rusi žele  jedan trg u centru Moskve „nazvati po Zagrebu i na njemu podići spomenik po svećeniku i misionaru Jurju Križaniću“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Azimov je posebno apostrofirao i probleme: prije svega otvaranje Ruskog kulturnog centra u Zagrebu. Problem nastaje u tome što ruska strana traži potpisivanje Međunarodnog ugovora na temelju kojega će se otvoriti takav centar, dok hrvatsko zakonodavstvo ne predviđa takvu mogućnost. Azimov napominje kako je Rusija otvorila takve centre u 90 država svijeta, dok je u Hrvatskoj 20 država otvorilo svoje centre; i to zemlje s kojima Hrvatska ima mnogo slabije povezanosti nego s ruskim narodom. Rusi očekuju da se taj problem riješi što prije, a sami bi voljeli da se što prije otvori i hrvatski kulturni centar u Moskvi.

Drugi se problem tiče zgrade Ruskog veleposlanstva u Zagrebu. Naime, Azimov isitče da je Hrvatska u Moskvi dobila na korištenje jednu od najljepših zgrada u centru grada za svoje veleposlanstvo, u neposrednoj blizini Kremlja, gdje naši diplomati imaju veoma povoljne uvjete za rad. S druge strane veleposlanstvo Rusije u Hrvatskoj već dvadeset godina boravi u istoj nereprezentativnoj kući (Bosanska ulica op.) koja je u privatnom vlasništvu. Rusi bi željeli bi na temelju reciprociteta da Hrvatska na isti način uzvrati Rusiji zgradu veleposlanstva.

Veleposlanik Azimov je na upit voditelja, istaknuo i pitanje Agrokora: “Po mom mišljenju to je korporacijsko pitanje, između Sberbanke i Agrokora. Dugovi se moraju vraćati. Mi smo za to da se dijalog nastavi i da se pronađe obostrano prihvatljivo rješenje. Mislim da Hrvatska i koncern Agrokor moraju biti zahvalni i Sberbanku i VTB Banku zato što su breme financijske odgovornosti nosili upravo oni. Ne zapadne i američke banke, koje su se više držale po strani. Upravo je Rusija pružila ruku Agrokoru i Hrvatskoj. Učinila je to jer smo bili zainteresiranim, a i sad smo, za stabilnost Agrokora. I mislimo da se Agrokor još može spasiti. I treba ga spasiti. Ali smo istodobno razmišljali i o stabilnosti Hrvatske jer stabilnost Agrokora znači i stabilnost Hrvatske”.

Pri kraju, voditelj je pročitao pismo poslano unutar adresa EU, posebno adresirano na gospođu Mogherini, koje je uz Hrvatsku potpisalo svega još 7 država članica EU. Pismo govori i upozorava o „hibridnom ratu koji vodi Rusija kako bi se generiralo nepovjerenje prema demokratskim institucijama, diskreditirala Europska Unija i transatlanstska zajednica“. Pismo koje je ostalo prilično nepoznato u hrvatskoj javnosti, a naravno da je „izazvalo žaljenje i čuđenje Rusije zbog pridruživanja Hrvatske tom pismu sa svega još 7 zemalja koje su pristale to potpisati“. Postavlja se, dakle, pitanje: zašto u hrvatskoj Vladi postoje snažne struje koje opstruiraju ili  čak sprečavaju bližu hrvatsko-rusku političku, gospodarsku ili kulturnu suradnju od koje bi Hrvatska mogla imati velike koristi. Kao što je rečeno zbog sankcija Rusiji samo hrvatska poljoprivreda ima štete od preko 200 milijuna eura.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zašto hrvatski političari i diplomati iz probrisselskih krugova vode otvorenu antiirusku politiku od koje štete ima prvenstveno Hrvatska i Hrvati? Na čiji račun i za koga to čine? Vjerojatno to čine na račun EU, a na štetu Hrvatske. Jer Hrvatska treba imati političare koji će prije svega dosljedno i primarno braniti pragmatične interese Hrvatske, u sklopu konstelacije međunarodnih odnosa, vremena i prostora u kojem živimo. A imati uravnotežene i dobre odnose sa Rusijom svakako je interes Hrvatske. Jer danas čak SAD i Rusija, za razliku od Beruxellesa, uspostavljaju bliskiju suradnju u zajedničkim interesima u nastupanjima na neuralgičnim točkama svijeta.

Na samom kraju razgovora veleposlanik Rusije je još jednom istaknuo veliko zadovoljstvo posjetom predsjednice Hrvatske Rusiji i naglasio da je susret presdjednika Rusije i Hrvatske potaknuo i tražio upravo predsjednik Rusije Putin, nakon usputnog parminutnog susreta u UN-u prije nekog vremena. A što se tiče pitanja Inicijative tri mora, Azimov smatra da je predsjednica Grabar-Kitarović jako dobro izložila namjere te Inicijative i da Rusija nema ništa protiv nje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.