Velečasni Pavao Štoos osobito je poznat po elegiji „Kip domovine vu početku leta 1831“. Štoos je rođen u Hrvatskom Zagorju i pisao je na kajkavskom hrvatskom narječju. Bio je poznata ličnost među domoljubima i preporoditeljima 19. stoljeća s osobitom brigom za hrvatski jezik (vre i svoj jezik zabit Horvati hote ter drugi narod postati). Kasniji događaji za obje Jugoslavije, srbizacija hrvatskog jezika i (prisilno) odnarođivanje Hrvata dalo je Štoosovim riječima proročku dimenziju.
Na današnji dan 10. prosinca 1806. rođen je hrvatski svećenik i preporoditelj Pavao Štoos. Bio je oko pet godina mlađi od bana Josipa Jelačića, a tri godine stariji od Ljudevita Gaja. Većina pripadnika hrvatskog narodnog preporoda bila je mlađa od Štoosa, a upravo je on bio i jedan od prvih koji su s preporodnom idejom izašli u javnost.
Pavao Štoos rođen je u zagorskom mjestu Rozga pokraj Dubravice. Radi se o kraju smještenom odmah uz rijeku Sutlu i hrvatsko-slovensku granicu, sjeverozapadno od Zaprešića. Samo nekoliko kilometara od Štoosove rodne kuće rođen je i hrvatski književnik Ante Kovačić.
Štoos je rođen u seljačkoj obitelji, no uspio je dobiti vrlo dobro obrazovanje, zahvaljujući ponajviše dobrotvorima. Bio je izvrstan đak, a školovao se za svećenika. Zaređen je u dobi od 27 godina. Jedno je vrijeme bio biskupski tajnik te profesor bogoslovije. Kasnije je premješten na službu župnika u Pokupskom. Na tom je mjestu ostao čak dvadeset godina, a zatim je imenovan kanonikom Prvostolnog kaptola zagrebačkog. Nažalost upravo tada je i umro, sa svega 55 godina života.
Velečasni Štoos osobito je poznat po elegiji „Kip domovine vu početku leta 1831“. Radilo se o pjesmi na kajkavskom jeziku, koja je nastala u doba kad je Ljudevit Gaj još bio na studiju u inozemstvu (Gaj se tek kasnije vratio u Hrvatsku i zatim sa svojim kolegama uveo štokavsko narječje u hrvatski narodni preporod).
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Photo: Suradnik13/wikipedia
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.