Na današnji dan 18. kolovoza 1450. rođen je u Splitu Marko Marulić, poznatiji kao „otac hrvatske književnosti“.
Oboje roditelja, otac Nikola i majka Dobrica (rođ. Obirtić) bili su plemići. Pored najstarijeg Marka bračni par Marulić imao je još šest sinova i dvije kćerke. Obitelj se hrvatski nazivala Pečenić, a u XV. stoljeću po humanističkom je običaju latinizirala svoje prezime u Marulus ili De Marulis.
U Splitu u humanističkoj školi započinje svoje stvaralaštvo potaknut Ovidijevim djelom Metarmorfoza. Nakon završene humanističke škole odlazi u Padovu gdje studira pravo. Po završetku studija prava vraća se u rodni Split gdje će provesti glavninu života.
Judita – neprolazna baština Marulića i hrvatskog naroda
Živo sudjeluje u gradskom životu Splita. Tako je ostalo zabilježeno u gradskim arhivima da je bio gradski sudac, svjedok pri nagodbama i ugovorima, zastupnik u parnicama, izvršitelj oporuka i tužitelj. Istovremeno stvara na književnom polju. Tako 1499. dovršava svoje djelo De institutione bene vivendi per exempla sancotrum (Upućivanje u čestit život po primjerima svetaca) gdje zbori o katoličkom moralu te daje upute kako se pridržavati katoličkoga morala, a sve oslikava primjerima iz Evanđelja i života svetaca. Naredne godine dovršava hrvatski prijevod djela Tome Kempenskoga De imitatione Christi.
U studenome 1500. hodočasti u Rim, a već godinu kasnije 1501. dovršava religiozni ep Judita, na hrvatskom čakavskom jeziku, u kojem doseže svoj najveći pjesnički domet. U tom djelu hrabri i potiče vlastiti narod na obranu domovine protiv Turaka.
U razdoblju od 1510.-1517. radi na epu Davidiadas(Davidijada), a tom periodu nastaje i spis Psichiologia de ratione animae humanae (Psihologija, o naravi ljudske duše).
Napisao je biblijsku poemu Suzana, pjesmu Molitva suprot Turkom, različite nabožne pjesme kao Divici Mariji, Od uskarsa Isusova, Svrh muke Isukrstove i brojne druge.
Marko Marulić – hrvatski domoljub
Bio je aktivan u pomaganju hrvatskim knezovima u borbama protiv Turaka. I pjesnikovi pozivi na borbu protiv Turaka zrače hrvatskim rodoljubljem. Hrvati su mu glavni predstavnici borbe protiv Osmanlija, pa poimence Mađare i ne spominje u svojoj pjesmi Molitva suprotiv Turkom. Povremeno je putovao u Mletke i Rim, a neko je vrijeme proveo na Šolti, što u Ribanju i ribarskom prigovaranju spominje i Petar Hektorović.
Oporuku sastavlja 14. lipnja 1521. i u njoj popisuje listu knjiga iz svoje knjižnice. Tri godine kasnije, 5. siječnja 1524. umire u rodnom Splitu.
Pokopan je u splitskoj crkvi sv. Frane.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/moljac.hr
Photo: Suradnik13 /wikimedia commons
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.