Početkom rata u srpnju 1991. prelazi u činu pukovnika na hrvatsku stranu. Značaj tog čina povećava činjenica da je od 54 generala JNA rođenih u Hrvatskoj (od kojih 26 Hrvata) samo njih 7 prešlo na hrvatsku stranu. Iskustvo generala Imre Agotića Hrvatskoj tada bilo nužno, a i Franjo Tuđman je smatrao da je Agotić, najvažniji kontraobavještajac 5. korpusa JNA, dobar izbor. Kada su pregovori prestali, Agotić je postao zapovjednik ZNG-a i prvim zapovjednikom HRZ-a.
Agotić je rođen 12. siječnja 1943. u Gorjanima, pokraj Đakova, a široj je javnosti postao poznat kao glavni pregovarač s JNA. Bio je i prvi zapovjednik HRZ-a te, poslije, savjetnik predsjednika Stjepana Mesića za vojna pitanja i za nacionalnu sigurnost. Odlikovan je Redom Nikole Šubića Zrinskog i Redom bana Jelačića te spomenicama Domovinskog rata i Domovinske zahvalnosti te medaljama Bljesak, Ljeto ‘95. i Oluja.
Agotić je 2003. svjedočio i u Haagu, u procesu Miloševiću. Rekao je da JNA nije poštovala sporazum o neutralnosti vukovarske bolnice. Opisao je i da su se početkom rata srpski nacionalisti počeli uzdizati do visokih zapovjednih pozicija u JNA. Početkom 1991. iz SSNO-a dobio je informacije o planu stavljanja cijele Hrvatske pod kontrolu JNA. “To je bio plan koji je egzistirao u drugoj polovici 1991. da bi se poslije korigirao te se išlo na plan B, kako sam ga zvao, da se Hrvatska stavi pod kontrolu do linije Virovitica – Karlovac – Karlobag,”, posvjedočio je u Haagu.
Na Dan državnosti 1995. promaknut je u čin general-pukovnika Oružanih snaga Republike Hrvatske (HV).
Izvor: narod.hr
Photo: Roberta F.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.