Srijeda, 29 siječnja, 2025
9.8 C
Zagreb
Pratite nas:

(VIDEO) 2. srpnja 1860. Vladivostok – zašto je Rusija osnovala grad na Dalekom istoku?

Podijeli

Podijeli

Vladivostok je osnovao knez Nikolaj Muravjov-Amurski na današnji dan 1860. godine kao pomorsku bazu Rusije na Tihom oceanu i središte Ruske pacifičke flote.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vladivostok (ruski: Владивосток) je najistočniji ruski grad i najveća luka Rusije na Tihom oceanu. Administrativno je središte Dalekoistočnog federalnog okruga i Primorskog kraja. Uže središte grada ima 622.500 (2013.) stanovnika, a u metropolitanskom Vladivostoku živi više 1 milijun stanovnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Grad je središnja luka pacifičke flote ruske ratne mornarice.

Ovaj neobični grad pripada Rusiji koji svrstavamo u europske države, a nalazi se na krajnjem istoku Azije. Samo ime grada bilo bi „onaj koji vlada na istoku“, što govori i o namjeri osnivanja Vladivostoka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za teritorij na kojem se danas nalazi Vladivostok otimala su se brojna kraljevstva: korejska; Gojoseon, Bohai, Mongolsko Carstvo i brojne kineske dinastije. Rusko Carstvo dobilo je taj kraj i otok Sahalin nakon potpisivanja Mirovnog ugovora 1858 u Ajgunu sa Kineskim carstvom, tim ugovorom je dogovorena dalekoistočna granica.

Vladivostok je osnovao knez Nikolaj Muravjov-Amurski 1860. kao rusku pomorsku bazu.

Između 1870.-1890. podignut je čitav lanac utvrda oko grada. Od 1871. je povezan telegrafskom linijom sa Shanghaijom i Nagasakijem, iste te godine izgrađena je ratna luka umjesto dotadašnje Nikolajevsk na Amuru kao sjedište buduće Ruske pacifičke flote.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vladivostok je dobio status grada travnja1880. godine. Prva visokoškolska ustanova osnovana je u Vladivostoku 1899. godine, a snažan poticaj razvoju grada bio je dolazak veličanstvene Transsibirske željeznice 1903. s kojom je Vladivostok povezan s Moskvom i Europom.

Transsibirska željeznica jedno je od novijih svjetskih čuda i san mnogih putnika. Prošle godine, 5. listopada 2016. obilježilo se 100 godina od dovršetka tog monumentalnog ponosa Rusije koji spaja Euroazijski kontinent. Duljina željeznice iznosi točno 9288,2 kilometra, a prolazi čak deset vremenskih zona. Također, Transsibirska je željeznica najdulja željeznička pruga na svijetu.

Manje je poznato da je Transsibirska željeznica samo jedna linija velike željezničke mreže. Postoje tri linije – Transsibirska linija, Transmandžurska linija i Transmongolska linija, a tom mrežom željeznica spojen je Tihi ocean sa Baltičkim morem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gradnja Transsibirske željeznice počela je 1891., a završila godinu dana prije nasilne komunističke revolucije 1916. godine.

Razvoj Vladivostoka i Rusije zaustavila je nasilna komunistička revolucija 1917. godine i diktatura koju je uveo „crveni bog“ – diktator i masovni ubojica Vladimir Ilič Lenjin. Njega je nasljedio još veći krvolok Staljin, a Rusija je utonula u gotovo cijelo 20. stoljeće mraka, krvi i smrti. Za sobom je nakon toga “crvena diktatura” povela veliki ostatak Europe i svijet, a mrak i tama komunizma konačno pada krajem 20. sotljeća.

Nastupilo je novo i proseritetnije vrijeme za Rusiju, premda posljedice komunizma ostaju u toj zemlji, kao i drugim zemljama koje su bile pod tim najkrvoločnijim sustavom i do današnjeg dana.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ljepote Rusije – pogledajte najljepše pejzaže kroz krajeve trase Transibirske željeznice (krak Moskva – Peking):

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Pročitaj više

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.

Pročitaj više

Frendica.hr

Glas naroda

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezani članci