Iz njegovih slika zrcali se unutarnji svijet i ljepota puna senzualnosti. Umro je u Beču 6. veljače 1918. godine, nekoliko mjeseci prije potpunog sloma Austro-Ugarske i svijeta kakav je poznavao.
Gustav Klimt, najvažniji slikar austrijske secesije rođen je na u Beču, 14. 7. 1862. godine. Isprva pod utjecajem H. Makarta (freske na stropu kazališta u Rijeci, 1883). Potkraj XIX. st., s razvojem bečke secesije, bio je njezin najistaknutiji predstavnik.
Gustav Klimt, Poljubac, 1908.
Photo: hr.wikipedia.org
Slikao je većinom portrete, alegorijsko-simbolične kompozicije i krajolike (Portret majke, 1898; Istina, 1899). Godine 1903. napustio je secesiju i stvorio vlastito izvorno slikarstvo stroge stilizacije. Pozadinu slike, odjevne predmete i detalje na senzualnim, naturalistički naslikanim figuralnim kompozicijama i portretima zasitio je bogatim, plošnim ornamentalnim uzorcima žestoka kolorita (Portret Emilije Flöge, 1902; Poljubac, 1911). Izrađivao je nacrte za odjeću i mozaike za palaču Stoclet u Bruxellesu.
Klimt nije bio buntovnik. Klonio se javnosti, a i privatni život držao je za sebe. Iz njegovih slika zrcali se unutarnji svijet i ljepota puna senzualnosti. Umro je u Beču 6. veljače 1918. godine, nekoliko mjeseci prije potpunog sloma Austro-Ugarske i svijeta kakav je poznavao.
*Secesija -stilski izraz i naziv za skupine umjetnika u Austro-Ugarskoj i Njemačkoj koji su potkraj XIX. stoljeća u znak prosvjeda protiv akademizma i historicizma istupili iz umjetničkih organizacija i osnovali vlastite udruge: minhensku (1892), bečku (1897), berlinsku (1899) i minhensku novu secesiju (1913). Osnovne su značajke novoga stila valovita, vegetabilna linija, plošnost i stilizacija, naglašena dekorativnost i asimetričnost. Glavni su predstavnici secesije slikari F. von Stuck, M. Liebermann, G. Klimt i arhitekt O. Wagner.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
