Danas, 8 . prosinca, opet s radošću pozdravljamo i slavimo jedan marijanski blagdan, Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije. Taj blagdan je posve opravdano uklopljen u vrijeme Došašća koje ponajviše razmatra misterij utjelovljenja i rođenja Sina Božjega u osobi Isusa Krista.
Tako je razmatranje o bezgrješnom začeću njegove majke, Marije, te njezine čistoće, nevinosti i ljepote duše vrijedna tema razmišljanja ovih dana.
Dogma o Bezgrješnom začeću Blažene Djevice Marije proglašena je na današnji dan 1854. Četiri godine kasnije Marija se pod tim imenom ukazala Bernardici u Lourdesu.
Začeće novog čovjeka je čudesni događaj, veličanstveni trenutak ljudske suradnje s Bogom u stvaranju novog bića. Nismo bezgrešni, štoviše, svi smo grešni po našoj ljudskoj naravi. S jedne strane postoje osobni grijesi koje čini svaki čovjek, a s druge strane govorimo o nasljednom, izvornom, istočnom grijehu, s kojim se čovjek prema nauci Crkve rađa.
Za taj izvorni grijeh nismo osobno krivi jer on „istječe“ (zato se zove istočni, a ne po strani svijeta kao što mnogi misle) od prvog ljudskog para, Adama i Eve, i svaki ga novi čovjek u času svoga začeća nasljeđuje. Po crkvenom nauku taj se „istočni“ grijeh uklanja i briše krštenjem.
Današnji blagdan nas uči da taj praroditeljski, istočni grijeh na Mariju nije prešao. Usred općeg nereda jedno je Božje stvorenje, koje je trebalo biti blaženo mjesto gdje će se sam Bog utjeloviti, boraviti i rasti 9 mjeseci, ostalo savršeno. Blažena Djevica Marija jedina je među nama ostala netaknuta. Mariju je Bog od toga grijeha sačuvao već u krilu njezine majke Ane jer je nju unaprijed odabrao da bude majka Isusu Kristu. Radi se o otajstvu naše vjere, a teologija smatra da Marija nije učinila ni osobnih grijeha.
Drugi vatikanski sabor uči o Marijinom bezgrješnom začeću: „Nije čudo da je kod svetih otaca (Germana, Anastazija Antiohijskog, Andrije Kretskog, Sofronija) nastao običaj po kojem su Bogorodicu nazivali svu svetom i slobodnom od svake grešne ljage, oblikovanu od Duha Svetoga i učinjenu novim stvorenjem. Urešena već od prvog časa svoga začeća sjajem sasvim osobite svetosti, nazaretska je Djevica po Božjoj zapovijedi bila pozdravljena od anđela navještenja kao milosti puna…“.
Zbog nadasve uzvišenog sadržaja ovog nauka o Mariji uveden je u kalendar i ovaj marijanski blagdan „bez istočnoga grijeha začete Djevice i Bogorodice Marije“.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Photo: Enrique Cordero
