Zbornik radova “Pravaštvo u hrvatskome političkom i kulturnom životu u sučelju dvaju stoljeća” sa znanstvenog skupa održanoga u Zagrebu 24. i 25. studenoga 2011., kojeg su uredili Zdravka Jelaska Marijan i Zlatko Matijević, objavio je Hrvatski institut za povijest.
U zborniku “Pravaštvo u hrvatskome političkom i kulturnom životu u sučelju dvaju stoljeća” (599 str.) uvodni tekst o pravaštvu napisao je Ljubomir Antić, a uz njega su radove objavili Jasna Turkalj, Dubravko Jelčić, Marijan Diklić, Ivo Perić, Jure Krišto, Zoran Grijak, Andrej Rahten, Mislav Gabelica, Ante Bralić i Ante Gverić, Ivica Miškulin, Ivica Zvonar, Stjepan Matković, Zdravka Jelaska Marijan, Zlatko Matijević, Zlatko Hasanbegović i Tomislav Jonjić. U dodatku je objavljen i prilog “Josef FRANK: Béla Lukács und Die Quote Kroatiens te Agram, 1879.
Urednici zbornika u predgovoru podsjećaju kako je nakon sloma političkih ideja koje su iznikle iz revolucionarnog gibanja 1848./49., u zemljama Habsburške Monarhije uveden neoapsolutizam. U njegovu desetogodišnjem razdoblju mogu se pronaći začeci pravaške ideologije, napominju i dodaju kako su Ante Starčević i Eugen Kvaternik bili razočarani slomom Revolucije i njezinih ideja pa utemeljuju pravaštvo kao hrvatsku nacionalnointegracijsku i političku ideologiju.
Ističu kako se utemeljitelji pravaške ideologije u promišljanju hrvatske državnopravne predaje nadahnjuju liberalnim zasadama Francuske revolucije te dodaju kako je obojici krajnji cilj bila uspostavu hrvatske države.
Kada se nakon Rakovičke bune 1871. Stranka prava našla pod jakim pritiskom državne vlasti, podsjećaju urednici kako je uslijedilo je njezino privremeno povlačenje iz političkog života. Desetak godina poslije pravaška se ideja vratila na političku pozornicu te je Stranka prava od početka 1880-ih prerasla u hrvatski nacionalni pokret, ističu urednici i dodaju kako se u razdoblju od 1883. do 1889. u Dalmaciji stvaraju uvjeti za djelovanje pristaša pravaštva.
Tvrde kako se tu pravaška ideologija pojavljuje kao spoj Starčevićeva pravaškog nauka i narodnjačke ideologije don Mihovila Pavlinovića.
Napominju i kako je 1909. u Bosni i Hercegovini nekolicina istaknutih Hrvata osnovala Klub Starčevićeve hrvatske stranke prava. “U posljednjim godinama postojanja Austro-Ugarske Monarhije u banskoj su se Hrvatskoj nadmetale dvije nepomirljive pravaške stranke – milinovci i frankovci, pišu urednici i dodaju kako su sukobi i cijepanja na brojne stranačke frakcije i skupine ostala jedna od konstanti povijesti pravaštva.
U parlamentarnom razdoblju jugoslavenske države Hrvatska stranka prava, kako tvrde, djeluje na marginama političkoga života.
Podsjećaju i kako je devedesetih godina prošloga stoljeća u Zagrebu ponovno oživjela pravaška ideja koja je, u uvjetima samostalne hrvatske države, iznjedrila više pravaških stranaka.
Izvor: narod.hr/h
Photo: hr.wikipedia.org
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.