“Moramo osuditi i pridonijeti da se suzbije bilo kakav govor mržnje. Moramo se svi zajedno boriti protiv mržnje”, moralizirala je Plenkovićeva ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek gostujući na HRT-u.
Prisjetimo se kako je ministrica Obuljen Koržinek reagirala na pitanja o Frljćevoj galopirajućoj mržnji na sve i svakoga što ima veze s Hrvatskom kao državom i njegovim igrokazima kojima ponižava političke neistomišljenike, te duboko vrijeđa vjerske osjećaje katolika i muslimana.
Za Ninu Obuljen u Frljićevom slučaju nije problem što se nečiji agresivan politički aktivizam financira novcem poreznih obveznika.
U Splitu su 2017. čak održani prosvjedi protiv Frljićevog govora mržnje i prikazivanja Isusa Krista kao silovatelja i vrijeđanja hrvatske zastave – a sve to financirano novcem poreznih obveznika grada Splita i Hrvatske.
Komentirajući tadašnji zahtjev za njezinom ostavkom Obuljen Koržinek kazala je za HRT kako za to ne vidi nijednog razloga, jer je zadatak Ministarstva kulture da potiče slobodu izražavanja i umjetničke slobode.
Gostujući na Novoj TV branila je Frljićev govor mržnje uz priznanje da on ipak iskoračuje u politički prostor.
“Gospodin Frljić svojim javnim nastupima vrlo jasno iskoračuje u područje politike i onda dobiva ovakve reakcije”, te dalje dodala: “Ono što je temeljno i što garantira naš Ustav jest zaštita slobode izražavanja i zaštita umjetničke slobode. To je nešto što u jednom demokratskom društvu ne smije biti upitno. I ja sam isto tako primila mnoge pozive da se zabrani predstava. U demokratskom društvu se predstave ne zabranjuju i ne cenzuriraju.”
Na pitanje treba li javnim novcem financirati Olivera Frljića gostujući na N1 kazala je: “To pitanje mi je smiješno. To je razina diskursa u kulturi na koju ja, kao ministrica, ne pristajem. Pitajte me treba li javnim novcem financirati djelo nekog drugog redatelja”.
“On je medijski atraktivan i simpatičan i tema redatelja Olivera Frljića je vama jako medijski simpatična. Ali, za mene kao ministricu kulture, i to valjda ponavljam 20. put odgovor na to pitanje… Ministar ili ministrica kulture nije taj koji odlučuje koji redatelj u demokratskoj državi režira u kojem kazalištu. To odlučuje ravnatelj pojedinog kazališta. Isto kao što ministar ne odlučuje koju knjigu će tiskati koji izdavač.”
“Nisam kazališni kritičar, gledala sam neke od njegovih predstava koje sam smatrala dobrima. Sjećam se, recimo, Hamleta u ZKM-u kao jedne vrlo dobre predstave. Ali kao ministrica se u principu suzdržavam od toga jer nije važno što ja o nekome mislim”, istaknuvši da joj je dosta pitanja o Frljiću.
Dehumanizacija neistomišljenika financirana javnim novcem
“Postoje brojni primjeri širenja mržnje prema neistomišljenicima”, podsjetila je gostujući u Bujici predsjednica udruge U ime obitelji dr. Željka Markić, istaknuvši primjer Olivera Frljića i njegovu inačicu Pirandella, izvedenu u Kerempuhu, prije tri godine kada je Frljić dehumanizirao neistomišljenike.
“Tu predstavu je financiralo Ministarstvo kulture i Grad Zagreb. U toj predstavi sam ja, Zlatko Hasanbegović, biskup Bogović, Marko Perković Thompson, Klemm, vi i još neki drugi prikazani kao svinje koje se na kraju predstave ubija… Izrugivala se sveta pričest, Zlatko Hasanbegović je, kao musliman, prikazan kao svinja koja prima svetu pričest! Na hrvatskoj zastavi je prikazano silovanje žene druge nacionalnosti… Na kritike i prigovore koji su uslijedili, aktualna ministrica Obuljen odgovarala je u stilu da je to “umjetnost” i da to nećemo cenzurirati. Ali sada, kada se radi o bilo kakvoj kritici premijera Plenkovića ili kada se na najrazumniji način postavi pitanje postoji li kod tragedije koja se dogodila na Markovu trgu, njegova politička odgovornost, ministrica reagira drukčije”.
“Upravo oni koji su bili u prvim redovima, na premijeri Frljićeve ‘predstave’ i pljeskali govoru mržnje, danas za to prozivaju druge, rečeno je u emisiji, a dr. Markić se nadovezala: “Takvu predstavu može napraviti samo netko tko ima ozbiljnih emocionalnih i psiholoških problema, a o umjetničkima da ne govorim… Pljeskati, kada se bilo koju konkretnu osobu na takav način demonizira, mogu samo oni koji zloupotrebljavaju poziciju moći za to da bi se obračunavali s neistomišljenicima, uglavnom zato što nemaju argumente i zato što kroz demokratske postupke oni gube”, naglasila je dr. Markić.
Frljićeve pseudoprovokacije i klišeizirane slike nasilja
Oliver Frljić je kazališni redatelj i bivši intendant HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci poznat po blasfemičnim predstavama od kojih je jedna od njih predstava pod nazivom “Naše nasilje i vaše nasilje”. Zbog te predstave protiv Olivera Frljića u Poljskoj je bila podignuta i optužnica, jer “predstava vrijeđa vjersko i nacionalno dostojanstvo građana”. Predstava je rađena u koprodukciji nekoliko kazališnih kuća, a među njima je i Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca iz Rijeke. Predstava u kojoj gola žena s hidžabom na glavi u jednom trenutku iz svojega spolnog organa vadi poljsku zastavu a glumac koji predstavlja Isusa Krista silazi s križa (napravljenog od plastičnih posuda) siluje tu muslimanku, krši zakon u Poljskoj.
> Nino Raspudić: Kako je Hasanbegović spasio Pirandella
Njemački kritičari o Frljiću i toj njegovoj predstavi pisali su kako “Bosanski kazališni redatelj Oliver Frljić provocira obrazovano građanstvo”. Austrijski kritičar Norbert Mayer Frljićevu je predstavu okarakterizirao kao cinizam bez ikakve mjere i smisla, prozvao je jednostavnom i sirovom, te je napisao da djeluje amaterski i dosadno dok pokušava šokirati gledatelje.
“‘Naše nasilje i vaše nasilje’” redoslijed je proračunanih pseudoprovokacija i klišeiziranih slika nasilja za koje Frljić tvrdi da ih razotkriva, međutim stalno ih rabi za ilustraciju svoje teze o lošoj strani kapitalizma i generalnoj krivnji Zapada… Predstava ‘Naše nasilje i vaše nasilje’ licemjerno je, plitko i golemo nereflektirajuće djelo koje s Peterom Weissom gotovo nema ništa zajedničkoga”, istaknuo je njemački kazališni kritičar Sasha Krieger.
Dok je cijela Hrvatska s tugom obilježavala i sjećala se žrtve Vukovara, ali i Škabrnje i drugih stradalih gradova, 19. studenoga 2014. Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca i Koalicija za REKOM premijerno su izveli predstavu “Hrvatsko glumište“ Olivera Frljića i Marina Blaževića koja je zadnji dio “Trilogije o hrvatskom fašizmu”, naglašavajući da se radi o stvarnosti devedesetih. “Hrvatsko glumište” je treći dio “Trilogije o hrvatskom fašizmu” Frljića i Blaževića, nakon “Bakhi” i “Aleksandre Zec”.
Predstava “Aleksandra Zec“ premijerno je izvedena 15. travnja 2014. u riječkom HKD Teatru. Frljić je smrt Aleksandre Zec pretvorio u kolektivnu krivnju hrvatskog naroda. “Tragedija obitelji Zec uvijek se prikazuje kao smrt srpske obitelji koju su likvidirali pripadnici pričuvnog sastava MUP-a, a nikad kao zločin zbog nerašćišćenih financijskih odnosa jednoga od policajaca Muniba Suljića i oca obitelji Zec”, upozorio je tada predsjednik riječke Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Mile Biondić. Također je istaknuo da predstavu kao povijesnu krivotvorinu treba zabraniti da se prikazuje u Rijeci, a s ciljem zaustavljanja kriminaliziranja Domovinskog rata. Frljić je tada bio kandidat za intendanta riječkoga Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, a ubrzo je to i postao.
Frljić je otišao s dužnosti intendanta HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci u srpnju 2016. s obrazloženjem iz HNK da je u sklopu pripremanja kandidature za Europsku prijestolnicu kulture on jedan od članova riječkog EPK tima zadužen za koncipiranje kazališnog programa. Godine 2018. Frljić je Rijeci okrenuo leđa odustavši od suradnje na pripremi kazališnog dijela programa u sklopu projekta Rijeka 2020 Europske prijestolnice kulture nakon što je tvrtka Rijeka 2020 odustala od produkcije predstave grupe Rimini protokoll, što Frljiću nije bilo prihvatljivo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.