Sinoć je, kako javlja službena internetska stranica Opusa Dei, papa Franjo potvrdio trećeg po redu, nakon osnivača, sv. Josemaríje Escrive, prelata osobne prelature Katoličke crkve – monsinjora Fernanda Ocáriza.
Fernando Ocáriz rođen je u Parizu 1944. godine, u španjolskoj obitelji koja se u Francusku sklonila zbog Španjolskog građanskog rata. Svećenikom je postao 1971., iste godine kada je i doktorirao teologiju. Savjetnik je nekoliko vatikanskih kongregacija, među njima i one za nauk vjere (od 1986.), a u njegovim se knjigama teologija isprepleće s filozofijom. Član je Opusa Dei od 1994. godine.
Poseban status “osobne prelature” Crkve službene stranice Opusa Dei objašnjavaju ovako:
“Osobne prelature, za koje se zalagao Drugi Vatikanski sabor, institucije su koje vodi svećenik (prelat koji može biti od Pape imenovani biskup, koji vodi prelaturu snagom sustava ili mjerodavnosti); uz Prelata tu je i Prezbiterij, sastavljen od svjetovnih svećenika, kao i vjernici laici, muškarci i žene.
Stoga su osobne prelature institucije koje čine dio hijerarhijske strukture Crkve, tj. one su jedan od oblika samoorganizacije koje Crkva osigurava za postizanje ciljeva koje je Krist dao, a posebne su stoga što su njihovi vjernici i dalje dio mjesnih crkava ili biskupija u kojime imaju prebivalište.
Tim se karakteristikama, među ostalima, osobne prelature razlikuju od vjerskih institucije i posvećenog života u cjelini, te pokreta i udruga vjernika.
Kanonsko pravo propisuje da se svaka osobna prelatura vodi sukladno općem crkvenom pravu i vlastitim statutima.
Prelatura Opusa Dei
Prije no što je uzdignut na Osobnu prelaturu, Opus Dei je već bio organski jedinstven, sastavljen od laika i svećenika koji su surađivali na pastoralnoj i apostolskoj zadaći međunarodnog opsega. Ovaj se poseban kršćanski zadatak sastoji u širenju ideala svetosti usred svijeta, u profesionalnom radu i u svakodnevnim običnim okolnostima.
Pavao VI i njegovi nasljednici na stolici Rimskog Pape utvrdili su kako bi trebalo proučiti mogućnost da se Opusu Dei da pravni oblik koji je u skladu s njegovom prirodom, što je, u svjetlu koncilskih dokumenata, trebao biti onaj osobne prelature.
Od 1969. počela su istraživanja za osiguranje prikladnog oblika uz mnoge intervencije Svete Stolice i Opusa Dei. Taj je posao dovršen 1981. Ubrzo nakon toga, Sveta Stolica je poslala informativnu bilješku prema drugih dvije tisuće biskupa u biskupijama gdje je Opus Dei bio prisutan, kako bi olakšala dobivanje njihovog razmišljanja.
Nakon dovršetka tog koraka, Ivan Pavao II je Opus Dei uzdignuo na Osobnu prelaturu međunarodnog opsega, temeljem Apostolske konstitucije Ut sit, 28. studenog 1982., što je postalo izvršno 19. ožujka 1983. Ovim je dokumentom Rimski Papa proglasio statute koji čine posebno papinsko pravo Prelature Opus Dei. Statute je osnivač sastavio prije, a napravljene su potrebne preinake radi prilagodbe novim propisima.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/www.opusdei.org/hr.opusdei.org
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.