Pitanje ne-košnje u Zagrebu samo jedan dio ogromnog problema nefunkcioniranja gradskih službi što je srozalo Zagreb s razine male srednjoeuropske metropole do zadnje balkanske provincije. Ovo zadnje napominjem ciljano jer mnoge balkanske provincije bi se danas stidjele i ne bi si dopustile da izgledaju ovako kao što Zagreb izgleda. O tim problemima se doduše ne piše. Trajni flora-art postav na ulicama Zagreba s motivom livade, sijena i smeća trajno su prisutni a govoriti o tome kao da se ne smije. Tu i tamo se spomene da je grad nepokošen i tu se staje. Zar je to jedini problem?
Podići razinu učinkovitosti sustava, biti efikasan, pedantan i brz, to su procesi za koje u tako velikom sustavu kao što je Grad Zagreb treba mnogo godina, no srozavanje i uništavanje doista je moguće preko noći. Pamtim dobro kada je bivši pročelnik Ivica Lovrić u jednom intervjuu prorokovao da ćemo brzo žaliti i plakati za Milanom Bandićem. Nisam u to vjerovao, doista sam toliko bio iziritiran svim onim što se dešavala za njegova mandata da sam to primio samo kao lamentaciju poraženoga, no vrlo brzo se pokazalo da je u pravu. Jedan prolaznik je komentirao jutro nakon norijade na Jarunu: da je Bandić živ do 7 sati bi već sve bilo sređeno. Bilo je 9 sati i službe još nisu izašle na teren. Lovrić je bio u pravu.
Živim u naselju Malešnica-Špansko ali problemi o kojima pišem prisutni su u svim dijelovima grada, te su i oni također samo dio, samo površni sloj onoga što ne funkcionira.
Metenje
Zadnje dvije godine naselje se ne mete. Nekada su postojali čistači koji su imali tricikl na kojima su bile velike kutije a u njima metla i lopata pa su povremeno meli naša parkirališta, parkove, ulice, ceste, ugibališta… Danas ih više nema, a mi ih se sa sjetom sjećamo.
Kako se naselje ne mete bio otpad od breza, lipa i ostalog lišća se s vremenom pretvara u blato te okupira prostor koji bi trebao biti čist. Sklisko je, prljavo, u domove unosimo smeće. Tijekom kiša to blokira ulaz u šahtove a kako se smeće ne odvozi ni približno dovoljno često vjetar raznosi ambalažu od hrenovki, paštete, vrećice od uložaka i ostali otpad, sve to ulazi u kanalizacije i puni ih. Nadamo se svi i držimo palčeve da ih neće i začepiti uoči jesenski kiša.
Košenje trave
Košenje trave graniči s očajem. Kosi se jako rijetko što ima strahovite posljedice na djecu i odrasle s respiratornih poteškoćama te je razdoblje alergija produženo sa svibnja do za sada srpnja. Potrošnja tableta za alergiju je eksplodirala. Nekada sam u lipnju završavao svoju peludnu sezonu a sada je i u srpnju u punom jeku.
>Nadležne službe u Zagrebu nisu u stanju pokositi travu, ali imaju objašnjenje: Trava ne raste kako treba, klimatske promjene…
Freza ne prati stroj koji kosi, oko rasvjetnih stupova, klupa, žardinjera i slično ostaju otoci visoke trave.
Klasovi s livada psima se zabijaju u šape i uši, veterinari koji sve više postaju dostupni samo onima dubljeg džepa imaju posla kojega prije nisu imali.
Odvoz granja, odvoz otkosa
Zašto se ne odvozi granje potrgano nakon oluje? Naselje je puno potrganih grana koje leže i trunu. Zašto se ne odvozi otkos? Zar dva tjedana nisu dovoljno vremena da se sve to odveze?
Ploče u parkovima, na školskim igralištima
Ploče koje se postavljaju u parkove vrlo se brzo rasklimaju i otpadaju. Šljunčana podloga se rasipa i ispunja parkove, opasna je i smeta jer se razbacuje. Materijal je apsolutno neprimjeren za naše parkove i ne sanira se.
>Nepokošeni grad: Černobil, Pripyat? Ne, ovako izgleda Zagreb pod Tomislavom Tomaševićem
Kante za smeće
Ovakve kante za smeće su neprimjerene jer kako se smeće rijetko prazni a one su redovno pune i prepune, vrane i svrake kojih ima nekontrolirano mnogo (brojni napadi na ljude i ljubimce o kojima ovom prilikom nećemo) iz njih vade smeće i razbacuju ga. Kako se naselje ne mete vjetar raznosi taj otpad te je i to jedan od razloga što je naselje puno smeća.
Kante za otpad za pseći izmet su pak odlične jer imaju poklopac i vrane/svrake ih ne mogu otvoriti te iz njih vaditi otpad. Problem je doduše što se ne prazne dovoljno često pa ljudi bacaju smeće pored kanti ili jednostavno manje kupe pseći izmet. Kante za smeće u naselju koje se ne mete i u kojem se kante ne prazne dovoljno često morale bi imati poklopac da se koliko-toliko zadrži čistoća.
Mrtva i polumrtva stabla
U naselju ima mrtvih i polumrtvih stabala. Na fotki se vidi mrtvo stablo u Španskom kod tržnice visine jedne četverokatnice. Također primjeri polumrtvih stabala koja umiru i čekaju da ih netko makne i posadi nova stabla. Ima ih priličan broj.
Obrezivanje
Jako puno mrtvih grana čeka da ih se obreže. Na fotografiji se vidi gigantski orah na stazi uz igralište NK Špansko čije povinute grane vise nad stazom tako da se gotovo ne može proći. Zašto se stabla ne obrezuju češće i temeljitije?
Autobusne stanice
Tko je zadužen za čišćenje kućica na autobusnim stajalištima? Kako godinama odvodni žljebovi nisu očišćeni od bio otpada stvorio se humus iz kojeg raste metar visoka trava. Tko je zadužen da to očisti?
Trava koja izbija iz rubnika i kolnika
Nekada su radnici Zrinjevca po naselju te čistili upravo ovakve izraste. Vadili su korov koji se širi po stazama i cestama. Zašto se ovo ne rješava? Na pojedinim mjestima trava koja izbija iz kolnika visoka je jedan metar. Da ne govorim da su ne grabljaju travnate površine prepune šljunka, grančica i kojekakvog smeća.
S nadom u bolje sutra i uredniji grad u kojem će biti opet užitak živjeti!
Tekst se nastavlja ispod oglasa
