Svakih deset godina kada se u Sjedinjenim Državama provodi popis stanovništva, osobe koje imaju bliskoistočne ili sjevernoafričke korijene često nisu sigurne za koju se od ponuđenih rubrika odlučiti: “bijelac”, “crnac” ili “pripadnik druge rase”.
Prvi put u više od 45 godina američke vlasti razmatraju mogućnost da na formulare dodaju nove, preciznije rasne kategorije koje će se odnositi na potomke došljaka s Bliskog istoka i iz sjevernoafričkih zemalja.
“Želimo poboljšati podatke o rasama i etničkoj pripadnosti stanovnika Sjedinjenih Država kako bismo svoju zemlju obogatili za važnu informaciju o rastućoj rasnoj i etničkoj raznolikosti”, rekla je za AFP analitičarka Ureda za popis stanovništva, Rachel Marks.
Razmatranje uvođenja novih kategorija gotovo je dovršeno. No mišljenja članova zajednice, a većinom je riječ o muslimanima, podijeljena su. Neki pozdravljaju mogućnost da ih se svrsta u novu kategoriju da bi dobili na političkoj zastupljenosti, a drugi su zbog toga zabrinuti u vrijeme sve glasnije protumuslimanske retorike.
Vrijeme za izbor
Potomci došljaka iz Irana, Libanonci, Saudijci i ostali suočeni su s trenutkom odluke – odabrati ili ne službenu rasnu kategoriju.
“Jesmo li bijelci? Bez sumnje nismo crnci, unatoč tome što su neki od nas stigli iz Sjeverne Afrike. Je li to pitanje boje kože? Geografskog porijekla? S tim se dilemama svi suočavaju”, kaže Jammal.
U nekim je državama popisivanje podataka koji se odnose na rasu ili etničku pripadnost tabu. No u Sjedinjenim Državama, službeni statistički podaci često uključuju i informaciju o boji kože, kao i o geografskom porijeklu. Takvi podaci mjesnim vlastima omogućuju informacije o tome da je nezaposlenost među crnačkim stanovništvom dvostruko veća nego među bijelcima. Popis stanovništva određuje i koliko će mjesta svaka država imati u Predstavničkom domu.
U američkim formularima za popis stanovništva pitanja su vrlo izravna: “Koje ste rase?” Osoba može zaokružiti jednu ili više od 15 ponuđenih rubrika. Aktivisti su krajem devedesetih godina prošlog stoljeća počeli pozivati da se službeno uključi i stanovnike porijeklom s Bliskog istoka. No napadi 11. rujna 2011. i bojazan da bi se takva informacija mogla upotrijebiti protiv muslimana, doveli su prijedlog u pitanje.
Poseban je problem nastao 2004. kada je Ured za popis stanovništva otkrio informaciju o mjestima gdje žive američki državljani koji su se na popisu iz 2000. izjasnili kao potomci došljaka s Bliskog istoka.
“Nastala je uzbuna u arapsko-muslimanskoj zajednici jer se njihovim članovima učinilo da će Ured domovinske sigurnosti podatke iskoristiti da bi ih se nadziralo, što su vjerojatni i imali na umu”, kaže Matthew Snipp, profesor filozofije na Sveučilištu Standford.
Bojazan je s vremenom ‘splasnula’ pa su neki članovi zajednice pozvali Ured za popis stanovništva da se doda rubrika za novu rasnu kategoriju.
“Uzimajući u obzir podatke o vrlo različitoj populaciji na američkom tlu, američka bi vlada mogla još bolje funkcionirati i pružati svojim državljanima još bolju uslugu”, smatra Corey Saylor iz Vijeća za američko-islamske odnose.
U dijelovima zemlje u kojima živi velik broj stanovnika bliskoistočnog porijekla, vlasti bi mogle pružati bolje usluge na arapskom, kao što je već slučaj sa španjolskim, za došljake iz južnoameričkih zemalja, kazao je. No slučaj se mora podići na političku razinu, a zadnju će riječ imati Kongres.
Jamal Abdi iz Iransko-američkog nacionalnog vijeća smatra da bi preciznijim izjašnjavanjem potomci američkih državljana s Bliskog istoka ili iz Sjeverne Afrike bili politički zastupljeniji.
Dodaje i da bojazan od moguće opresije to ne bi smjela spriječiti. “Ta je bojazan opravdana, ali smatram da ne trebamo živjeti u sjeni ili se stidjeti svoga naslijeđa”, istaknuo je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
