Hrvatska se nalazi na 22. mjestu po uspješnosti liječenja šećerne bolesti tipa 1 i 2, prema indeksu danas predstavljenom u Beču, koji uspoređuje uspješnost liječenja šećerne bolesti u 28 zemalja članica Europske unije te Švicarskoj i Norveškoj, priopćio je danas Hrvatski savez dijabetičkih udruga (HSDU).
Indeks je predstavljen na 50. Kongresu Europske asocijacije za istraživanje dijabetesa (European Association for the Study of Diabetes – EASD), a obuhvaća pokazatelje kvalitete prevencije, učinkovitosti u ranom otkrivanju novih slučajeva, opsega i dostupnosti usluga, dostupnosti zdravstvene zaštite, redovitih zdravstvenih kontrola i edukacije bolesnika te kvalitete zdravstvenih ishoda.
Euro Dijabetes Indeks (EDI) za 2014. godinu sastavio je tim stručnjaka švedske organizacije Health Consumer Powerhouse (HCP), vodeće europske istraživačke organizacije koja se bavi analizom i procjenom stanja zdravstvenih sustava.
Kao jedna od pet država u Europi koje sustavno vode nacionalni registar oboljelih od šećerne bolesti, navodi Savez, Hrvatska je vrlo uspješna u ranom otkrivanju novih slučajeva bolesti. Međutim, upozoravaju, potrebno je poraditi na jačanju programa prevencije, poboljšanju dostupnosti lijekova i pomagala, kvalitetnijoj i strukturiranoj edukaciji te redovitom provođenju kontrolnih zdravstvenih pregleda bolesnika.
Komentirajući rezultate, predsjednik Saveza Davor Bučević izrazio je zadovoljstvo što je Hrvatska kao nova članica Europske unije ove godine po prvi put sudjelovala u mjerenju indeksa. Bolje razumijevanje vlastitih nedostataka te primjeri najboljih praksi drugih europskih država omogućit će bolje planiranje odgovarajućih aktivnosti za daljnje unapređenje kvalitete zdravstvene skrbi bolesnika sa šećernom bolesti u Hrvatskoj, ističe Bučević.
Prvo mjesto po uspješnosti liječenja šećerne bolesti u Europi drži Švedska, a Bučević razloge za to vidi u kvalitetnim nacionalnim smjernicama za liječenje te bolesti, redovitom praćenju bolesnika putem registra bolesti, multidisciplinarnom pristupu u liječenju, kontinuiranoj evaluaciji indikatora kvalitete zdravstvene skrbi na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te potpunoj subvenciji troškova svih zdravstvenih usluga, lijekova i pomagala za bolesnike sa šećernom bolešću.
Međunarodna dijabetička federacija, International Diabetes Federation (IDF), procijenila je da je u Hrvatskoj 2013. godine od šećerne bolesti bolovalo 224.490 osoba.
U EU sa šećernom bolešću živi 32 milijuna građana, a predviđa se da će taj broj narasti na 38 milijuna do 2035. godine, i to prvenstveno kao rezultat sve veće prekomjerne tjelesne težine i pretilosti te nezdrave prehrane i fizičke neaktivnosti.
Šećerna bolest je kronična bolest koja nastaje kada gušterača djelomično ili potpuno prestane proizvoditi hormon inzulin ili kada proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu, što posljedično dovodi do povišenja razine glukoze u krvi. Dugotrajno povišena razina glukoze u krvi dovodi, pak, do povećanog rizika od srčanih bolesti i bolesti krvnih žila s posljedičnim komplikacijama poput zatajenja bubrega, sljepoće te infekcija stopala koje mogu rezultirati amputacijom stopala ili noge.
